Paket pomoći u iznosu od deset milijardi eura, dogovoren tijekom proteklog vikenda na sastanku ministara financija eurozone, zastupnici su u utorak navečer odbacili velikom većinom glasova jer je uvjet za njegovo dobivanje bilo i jednokratno oporezivanje štednih uloga po stopi do deset posto. Time bi se prikupilo dodatnih 5,8 milijardi eura. No, kada je prijedlog odbačen, vlasti u Nikoziji krenule su u traženje alternativnog rješenja i odgovora na pitanje kako prikupiti spomenuti iznos da bi se zadovoljili zahtjevi »trojke«, Europske komisije, Europske središnje banke (ECB) i MMF-a, i izbjegao kolaps bankarskog sustava. Taj je sustav prevelik u odnosu na ciparsko gospodarstvo, čak je sedam puta veći od BDP-a, a ukupan iznos pologa procjenjuje se na više od 70 milijardi eura.

»Sada je na ciparskim vlastima da predlože alternativni scenarij, poštujući kriterije održivosti duga i odgovarajućih financijskih parametara«, zaključak je Europske komisije koji je, kako prenosi Hina, na konferenciji za novinare pročitao glasnogovornik Olivier Bailly.

Europski dužnosnici, osobito ECB, promatrali su razvoj situacije s velikom dozom nervoze. Izvor New York Timesa upozorio je da bi, ako se uskoro ne nađe rješenje, »šteta mogla biti ogromna, a zemlja u opasnosti od kolapsa« te da će postojati rizik da Cipar izađe iz eurozone stvarajući »bolnu situaciju koja će potaknuti kaos«.

Među mogućim rješenjima jučer se spominjalo uvođenje novih poreza, privatizacija državne imovine, nacionalizacija mirovinskih fondova, kao i smanjenje bankarskog sektora spajanjem dviju najvećih banaka, banke Laiki i Ciparske banke, i izdvajanje njihove loše imovine u tzv. lošu banku. Govorilo se i o većem oporezivanju velikih štediša, onih koji u bankama imaju više od sto tisuća eura, no to bi naštetilo uglavnom Rusima koji drže oko polovice svih štednih uloga na Cipru.

A upravo u Rusiji pomoć je jučer tražio ciparski ministar financija Michalis Sarris koji se tijekom dana u Moskvi sastao s nizom ruskih dužnosnika. Rusija je još 2011. godine Cipru dala zajam od 2,5 milijarde eura, a razgovori o dodatnoj pomoći traju već mjesecima, mada je Moskva dosad bila nesklona takvom rješenju. Čak se pojavila i spekulacija da bi se u spašavanje Cipra mogao uključiti ruski naftni div Gazprom, preko svog financijskog ogranka, Gazprombank, ali je ministar Sarris negirao da postoji bilo kakva konkretna ponuda u tom smjeru. U Bruxellesu, pak, ne gledaju blagonaklono prema mogućnosti da Moskva preuzme vodeću ulogu u izvlačenju Cipra iz nevolje jer se boje prevelikog utjecaja Rusije na jednu od članica EU-a.

Svoju imovinu za spas zemlje ponudila je i Ciparska pravoslavna crkva. Njezin poglavar Krizostom II predložio je, gostujući na televiziji, da se crkvena imovina stavi pod hipoteku kako bi država mogla izdati nove obveznice i tako prikupiti novac. Crkva je najveći zemljoposjednik na otoku, u svom vlasništvu ima i hotele, čak i jednu unosnu tvrtku koja proizvodi pića, a imovina joj se procjenjuje na desetke milijuna eura. No, crkva ima i dionice dviju banaka: najveći je dioničar treće po veličini ciparske banke i jedan od najvećih dioničara u najvećoj banci. Svjetski mediji tumače da to pokazuje da Cipar traži bilo kakav način samo da izbjegne oštre uvjete koje pred zemlju postavljaju međunarodni kreditori.

Banke na otoku u međuvremenu su ostale zatvorene. Pretpostavljalo se da bi tako moglo ostati sve do utorka jer bi se time kupilo nešto vremena da se ipak nađe alternativno rješenje.