NIKOZIJA – Cipar, teško pogođen financijskom krizom, nastojao je u četvrtak, pod pritiskom europskog ultimatuma, po svaku cijenu spriječiti slom i stečaj svojih banaka zahvaljujući planu B koji štiti male štediše ali ga još mora odobriti Europska unija.

Ciparska središnja banka je u četvrtak predložila da se pristupi restrukturiranju bankarskog sektora kojemu prijeti bankrot.

»Ta procedura konsolidacije će otkloniti opasnost stečaja banke i u cijelosti zaštititi sve osigurane pologe do 100.000 eura«, rekao je guverner ciparske središnje banke Panicos Demetriades.

Glavni financijaši eurozone gorljivo su zagovarali zaštitu bankovnih pologa do 100.000 eura, nakon bure koju je podigao prvi prijedlog o oporezivanju svih pologa a koji su međutim podupirali tijekom vikenda.

Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades se u četvrtak predvečer sastao sa svojim ministrima i predsjednicima političkih stranaka u predsjedničkoj palači u Nikoziji kako bi donijeli taj plan B, pošto je ciparski parlament odbacio prijedlog o oporezivanju pologa.

Novi plan predviđa i uspostavu fonda solidarnosti za koji se još točno ne zna kako će izgledati.

Europljani i Međunarodni monetarni fond (MMF), drugi financijaš otoka, trebaju odobriti taj plan koji treba potvrditi prinos od 7 milijarda eura što će ga Cipar isplatiti u zamjenu za njihovu pomoć vrijednu 10 milijarda.

Prvi plan predviđao je da se 5,8 milijarda namakne nečuvenim i kontroverznim porezom na bankovne pologe, ali ga je u utorak odbacio ciparski parlament.

U očekivanju rješenja, sve banke u zemlji su zatvorene a od 16. ožujka nije moguće plaćanje putem interneta.

»Euroskupina je spremna razgovorati s ciparskim vlastima o nacrtu novog prijedloga koji ciparske vlasti trebaju predstaviti što je prije moguće«, kaže se u izjavi. »Euroskupina potvrđuje važnost punog jamstva za pologe ispod 100.000 eura u Europskoj uniji«, dodaju ministri financija eurozone.

Krajem prošlog tjedna, euroskupina je jednoglasno, uključujući i ciparski glas, usvojila program pomoći u visini od 10 milijardi eura, s tim da se porezom na štedne uloge građana prikupi 5,8 milijardi. Po tom dogovoru, svi polozi do 100.000 eura oporezivali bi se po stopi od 6,75 posto, a preko toga iznosa po stopi od 9,9 posto. U ponedjeljak je to promijenjeno na način da se polozi do 20.000 eura ne oporezuju. Međutim, ciparski parlament je u utorak to odbio.

Presedan zadiranja u neotuđivo pravo privatnog vlasništva, što je jedan od postulata zapadne demokracije, zabrinuo je ne samo Ciprane, nego i stanovnike drugih zemalja EU-a koji se pitaju može li takav scenarij odjednom pogoditi i njih.

Međunarodni kreditori ne žele Cipru odobriti pomoć u iznosu od oko 17,5 milijardi, na koliko se procjenjuju potrebe zemlje, jer taj iznos odgovora njegovu BDP-u i u slučaju da se odobri dug te zemlje bi eksplodirao s malim izgledima da ikada bude vraćen.

U slučaju da iznos pomoći bude 10 milijardi eura, dug bi dosegnuo 57 posto ciparskog BDP-a, što se smatra održivom razinom.