U izraelski napadima pogođene su i iranske rafinerije / REUTERS
povezane vijesti
Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod 72 dolara budući da su ulagači nakon izraelskog napada na Iran i iranskog odgovora pronašli svijetlu točku u nesmetanom prolazu energenata kroz Hormuški tjesnac i izvješću WSJ-a da je Teheran signalizirao spremnost na razgovore.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 2,65 dolara nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna i iznosila je 71,58 dolara. U petak zaključila je trgovinu u plusu 4,87 dolara.
Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 2,58 dolara nižoj cijeni, od 70,39 dolara. Prošli petak zaključila je trgovanje u plusu 4,94 dolara.
Tržišta je na kraju prošlog tjedna poljuljao izraelski napad na Iran.
Izraelske snage napale su iranska nuklearna postrojenja, nuklearne fizičare i zapovjednu strukturu iranske vojske, tvrdeći da Teheran razvija nuklearno oružja. Iran je opetovano opovrgavao te tvrdnje i subotu je uzvratio ispaljivanjem projektila na vojne mete u Izraelu.
Trgovci strahuju od napada na iransku naftnu infrastrukturu, a muči i ih i moguća iranska blokada Hormuškog tjesnaca kojim prolazi oko 18 do 19 milijuna barela nafte, kondenzata i goriva dnevno, odnosno oko petina svjetske potrošnje.
Izraelska vojska napala je tokom vikenda plinska postrojenja i skladište nafte u Iranu. Teheran je obustavio dio proizvodnje u plinskom polju Južni Pars koje uglavnom podmiruje domaće potrebe.
Nafta pak i dalje normalno prolazi kroz tjesnac.
„Ključna će biti eskalacija sukoba uz rute za transport energije. Proizvodni i izvozni kapaciteti za sada su pošteđeni i Iran nije pokušao omesti pošiljke nafte kroz Hormuški tjesnac”, objašnjava raspoloženje na tržištu Harry Tchilinguirian iz Onyc Capital Grupe.
Iran je član Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i trenutno proizvodi oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno i izvozi više od dva milijuna barela nafte i goriva dnevno.
Eventualni poremećaji u iranskom izvozu prisilili bi kineske rafinerije da potraže alternativne izvore nabave, tumači analitičar S&P Globala Richard Joswick.
„To bi moglo povećati vozarine i premije osiguranja tankera, smanjiti razliku između cijena nafte na londonskom i na arapskom tržištu i naškoditi maržama rafinerija, posebno u Aziji“, dodao je Joswick.
U ponedjeljak poslijepodne pozornost tržišta privuklo je izvješće Wall Street Journala prema kojem je Iran navodno preko arapskih posrednika signalizirao da želi razgovarati sa SAD-om i Izraelom.
Teheran je signalizirao da želi ‘sniziti temperaturu’ u sukobima s Izraelom i da je spreman nastaviti razgovore o nuklearnom programu, pod uvjetom da se SAD- ne uključi u sukob, piše WSJ, pozivajući se na navode europskih i bliskoistočnih diplomata.
OPEC je odvojeno objavio da je u petak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 4,19 dolara, na 73,34 dolara.
