Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 3,17 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna, od 108,50 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 2,28 dolara i stajao je 96,68 dolara.


Trgovci su na početku tjedna tragali za vijestima o novom krugu pregovora SAD-a i Irana.




Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči otputovao je u petak navečer u Islamabad kako bi s pakistanskim kolegom Ishaqom Darom i zapovjednikom pakistanske vojske Asimom Munirom razgovarao o stanju u regiji.


I Washington je bio najavio dolazak izaslanstva u glavni grad Pakistana, ali je odustao nakon poruke Teherana da sastanak s američkim pregovaračima nije u planu.


Šef iranske diplomacije otputovao je tokom vikenda u glavni grad Omana Maskat, a u ponedjeljak stigao je u Moskvu.


Neimenovani iranski izvori rekli su za Reuters da je Teheran preko ministra vanjskih poslova u Islamabadu predložio razgovore u više faza. Prvi korak predviđa prekid američko-izraelskog rata i jamstva Iranu da neće ponovo biti napadnut. U drugoj fazi pregovarači bi riješili problem američke blokade iranskih luka i iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca.


Teheran namjerava otvoriti Hormuz i zadržati kontrolu nad tranzitom.


Zbog zastoja u pregovorima opskrba je iz dana u dan sve tješnja pa cijene nafte rastu, objašnjavaju analitičari ING-a, podsjećajući da je tržište izgubilo oko 13 milijuna barela nafte dnevno.


Prije američko-izraelskog napada na Iran Hormuzom je iz regije uz Perzijski zaljev na svjetska tržišta izlazilo 20 milijuna barela nafte dnevno.


Potražnju će na kratki rok pokriti strateške i komercijalne rezerve, ali na dulji rok pokleknut će pred visokim cijenama, tumače analitičari.


Tržište sada diže cijenu kako bi utvrdilo plafon tolerancije kupaca i vrijednost koja će zaustaviti potražnju.


Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u petak bio skuplji za 2,05 dolara i stajao je 108,33 dolara.