Glavni izvršni direktor kompanije QatarEnergy Saad al-Kabi Reutersu je rekao da bi ta državna plinska tvrtka mogla proglasiti višu silu na dugoročne ugovore s Belgijom, Kinom, Italijom i Južnom Korejom.

U iranskom napadu uništena su dva postrojenja za preradu LNG-a, što bi moglo dovesti do smanjenja izvoza ukapljenog prirodnog plina iz Katara za oko 17 posto u razdoblju od tri do pet godina, rekao je al-Kabi.

Cijene plina u Europi u četvrtak su skočile za čak 35 posto, a cijena nafte do 10 posto.

“Niti u najluđim snovima nisam mogao zamisliti da će Katar i cijela regija biti meta ovakvog napada, pogotovo od strane bratske muslimanske zemlje tijekom mjeseca Ramazana”, rekao je direktor QatarEnergyja.

Energetska industrija godinama je strahovala da bi regionalni sukob mogao uzrokovati dugoročnu štetu na naftnim i plinskim postrojenjima te potaknuti nestašice u globalnoj opskrbi energentima.

Oštra eskalacija

Analitičari navode da izraelski napad na iranska plinska postrojenja Južni Pars u srijedu i uzvratni udar na katarsko postrojenje Ras Lafan predstavljaju oštru eskalaciju sukoba od koje su mnogi strahovali.

“Sada smo na dobrom putu prema scenariju ‘sudnjeg dana’ plinske krize”, rekao je Saul Kavonic, energetski analitičar u tvrtki MST Financial.

“Čak i kada rat završi, poremećaji u opskrbi LNG-om mogli bi potrajati mjesecima ili čak godinama”.

Iran je u osvetničkim napadima gađao energetske ciljeve diljem Bliskog istoka. Napadnuta je rafinerija u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjeni Arapski Emirati prisiljeni su na zatvaranje plinskih postrojenja, a u dvije kuvajtske rafinerije izbio je požar. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je odmazdom ako se napadi nastave.

U četvrtak je rekao da mu je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u telefonskom razgovoru kazao da više neće napadati iranska energetska postrojenja. Iran neće pokazati “nikakvu suzdržanost” ako njegova infrastruktura ponovno bude napadnuta, objavio je pak njegov ministar vanjskih poslova Abas Arakči na platformi X.

Charu Chanana, glavna investicijska strateginja singapurske banke Saxo rekla je da su ovim ratom „pogođeni sami temelji globalnog energetskog sustava”

„Ono što sada uznemiruje tržišta je rastući rizik od stagflacije” dodala je.

Europska središnja banka (ESB) objavila je u četvrtak da će rat u Iranu imati “značajan utjecaj” na kratkoročnu inflaciju, ovisno o njegovu intenzitetu i trajanju.

Financijska tržišta očekuju da će inflacija u eurozoni porasti na blizu četiri posto tijekom sljedeće godine, a da će zatim trebati godine da se vrati na ESB-ovih ciljanih dva posto.