Lagarde je u povijesti prva ministrica financija jedne države pa ipak upitno je hoće li gospodarstva u razvoju pristati na to da se i nakon 66 godina na čelu MMF-a nalazi osoba iz Europe
S potporom čelnika skupine G8 u džepu, Francuskinja Christine Lagarde, najizglednija kandidatkinja za novu čelnicu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kreće ovoga tjedna na turneju tijekom koje će obići Indiju, Brazil i Kinu kako bi i ove zemlje pridobila da glasuju za njezino imenovanje.
Jedina mrlja u biografiji Christine Lagarde je sudjelovanje u rješavanju spora s francuskim tajkunom Bernardom Tapieom, osobnim prijateljem predsjednika Sarkozyja. Kao ministrica odlučila je da se spor riješi nagodom koja je državu koštala 258 milijuna eura. Francusko državno odvjetništvo nedavno je pokrenuo istragu o ovom slučaju, no Lagarde tvrdi da nije učinila ništa krivo te da nije ostvarila nikakvu osobnu korist.
Lagarde, aktualna francuska ministrica financija, izjavila je kako će posjet ovim trima velikim ekonomija u razvoju iskoristiti za objašnjavanje da nema razloga zabrinutosti jer će njihovi interesi, s njom na čelu MMF-a, biti respektirani.
S podrškom najmoćnijih
No, pitanje je hoće li gospodarstva koja ne pripadaju »zapadnom krugu« i koja još uvijek nose oznaku »u razvoju« iako posljednjih godina, za razliku od onih »razvijenih«, neprestano i značajno rastu, pristati na bilo kakvu praktičnu pogodbu.
Jer sada je njihov osnovni zahtjev promjena principa koji se primjenjivao proteklih 66 godina i po kojem su ovu svjetsku instituciju vodile isključivo osobe iz Europe. A to, podsjećaja iz država u razvoju, nigdje nije zapisano i ne mora tako ostati.
Željeli bismo podsjetiti industrijalizirani svijet kako postoji prešutan dogovor da vodeće pozicije u međunarodnim financijskim institucijama ne pripadaju pojedinim zemljama, istaknuo je indijski premijer Manmohan Singh.
I čelnici ostalih zemalja koje ubrzano gospodarski napreduju, ističu kako se mora shvatiti i prihvatiti da se situacija proteklih godina bitno primijenila.
Snaga »novih« gospodarstva, poput indijskog i kineskog, morala bi se adekvatno zrcaliti u sastavu čelništva međunarodnih institucija, no to se još uvijek ne događa.
Oni koji imaju moć ne žele je se odreći i stoga će bitka za bolji, uravnoteženiji, primjereniji svjetski poredak, uključujući upravljanje globalnim institucijama poput MMF-a, Svjetske banke i Vijeća sigurnosti, jako dugo trajati, konstatirao je Singh.
Tako su zasad šanse 55-godišnje francuske ministrice ipak velike, posebice nakon što je na prošlotjednom sastanku lidera G8, osim europske, američke i kanadske, dobila i rusku podršku.
Lagarde je, nakon Sarkozyja, najpoznatija francuska političarka u svijetu. Suđeno joj je, čini se, da postavlja presedane.
Nakon završetka pravnih studija u Parizu, velik dio života provela je u SAD-u, radeći za jednu od najuglednijih međunarodnih pravnih tvrtki – Baker&McKenzie te je bila prva žena koja je postavljena na čelo njezine uprave.
U francusku vladu ušla je 2005. kao ministrica trgovine, a dvije godine kasnije imenovana je ministricom financija. Time je postala prva žena na toj funkciji u svijetu, kao što bi, ako njezin izbor prođe, bila prva žena na čelu MMF-a.
Francuski rekordi
Mediji je opisuju kao odlučnu osobu koja izravno govori što misli. Poznata je tako njezina neuvijena dijagnoza da je uzrok nedavne svjetske ekonomske krize muška, testosteronima vođena kultura u globalnim bankama.
Britanski Financial Times 2009. proglasio ju je najboljim financijskim ministrom u svijetu. Smatra se također ključnom igračicom u dogovorima oko zajmova članicama eurozone koje su se našle u financijskim teškoćama – Grčkoj, Irskoj i Portugalu.
To što je žena, sad bi joj moglo ići na ruku zbog mačističkog imidža bivšeg direktora Strauss-Kahna i njegove neugodne »testosteronske epizode« koju svi žele zaboraviti.
No, istodobno, nacionalno podrijetlo joj odmaže. Prvo stoga što je ono veže s bivšim, blamiranim čelnikom, a drugo zato što su tijekom proteklih 33 godine Francuzi na čelu MMF-a bili čak 26 godina.
