Najmanje 550 milijuna eura prikupljeno je u utorak za sanaciju Černobila na donatorskoj konferenciji u Kijevu, koju je organizirala Ukrajina s EU-om i zemljama skupine G-8.

Za dovršetak novog betonskog sarkofaga, započetog krajem prošle godine, 110 milijuna eura donirat će i EU, najavljeno je u Kijevu, a kako napominju stručnjaci, novi betonski sarkofag, visok 108 metara i težak 20 tisuća tona, kojim će se najkasnije 2015. godine prekriti napukli postojeći, trebao bi trajno riješiti problem curenja radioaktivnih tvari.

Kako će Pripjat, grad u kojem se nuklearka nalazi, vjerojatno zauvijek ostati grad duhova, u sarkofag će se polagati i nuklearni otpad iz ostalih nuklearki.

I dalje se broje žrtve

Točno 25 godina od havarije, koja se dogodila u noći 26. travnja 1986. godine, Ukrajina, cijeli svijet zapravo, i dalje broje svoje žrtve te ulažu ogromne količine novca u sprečavanje daljnjeg curenja radioaktivnosti.

Na ublažavanje posljedica katastrofe samo su Ukrajina, Bjelorusija i Rusija u prvih 20 godina od nesreće potrošile više od 500 milijardi dolara.

Kad su ljudske žrtve u pitanju, procjene govore da je na području ovih triju država i danas svega 20 posto zdrave djece, dok se samo u prvih 15 godina od katastrofe broj smrtnih slučajeva povezanih sa černobilskom katastrofom popeo na gotovo 240 tisuća.

U cijelom svijetu, pretpostavka je, od černobilskih je posljedica umrlo milijun ljudi, a katastrofa će svoj danak, nema sumnje, uzimati još generacijama.

Od 442 nuklearna reaktora, koliko ih danas ima u svijetu, većina ih je stara 25 i više godina, upravo zato što je nakon nesreće u Černobilu svjetski nuklearni program značajno usporen – upozorava dr.sc. Branimir Molak, stručnjak za nuklearnu energiju, ujedno prvi republički inspektor za sigurnost NE Krško od početka njenog rada 1982. godine, do 1987.

U svijetu, napominje, ima još 15 reaktora poput onog u Černobilu, koji koriste istu tehnologiju, a nove nuklearke koje se grade, poput onih u Kini, koriste puno više radioaktivnog materijala, pa mogu uzrokovati, u slučaju nesreće, i daleko veće ispuštanje radioaktivnosti u okoliš nego što je bio slučaj s Černobilom, ili Fukushimom.

Skrivanje informacija

Černobil, odnosno, službeno, elektrana »Lenjin«, najveća je tehnička katastrofa u ljudskoj povijesti.

Trebao je biti najveća nuklearna elektrana svijeta, jer je Sovjetski savez pošto poto svoju tadašnju proizvodnju električne energije želio povećati dva i pol puta kroz samo pet godina.

Sve je rezultralo havarijom, koja je uzrokovala 400 puta jaču radijaciju od one u Hiroshimi, dok se točne posljedice katastrofe ne mogu u potpunosti procijeniti ni danas.

Broj žrtava u svakom je istraživanju drugačiji, pa Atomic Energy Agency broj žrtava ograničava na 56 poginulih u samoj nuklearki, WHO govori o 20.000 smrtno stradalih diljem Europe, dok u Greenpeaceu broj žrtava procjenjuju na 93.000.

Ruska akademija znanosti smatra pak da je zbog nesreće 270.00 ljudi oboljelo od karcinoma.

Ogroman broj žrtava odnijelo je, prije svega, zataškavanje informacija, jer je evakuacija 50.000 stanovnika iz Pripjata počela tek nakon 36 sati od nesreće, a ostatak je svijeta za nesreću doznao tek 29. travnja.

Koje je dalekosežne posljedice svijetu donio Černobil, možemo samo nagađati.