Dok su premijeri Hrvatske, Srbije i BiH Zoran Milanović, Aleksandar Vučić i Denis Zvizdić iznimno suzdržani prema tvrdnji njemačke kancelarke Angele Merkel da bi u slučaju zatvaranja njemačke granice moglo doći do novih vojnih sukoba na Balkanu, njihov slovenski kolega Miro Cerar jedini daje za pravo njemačkoj kancelarki, složivši se da bi moglo doći do pojedinačnih konfliktnih situacija u slučaju da izbjeglička kriza ne bude stavljena pod kontrolu. 

Srpski premijer poručio je iz Sarajeva, gdje je jučer održana zajednička sjednica vlada Srbije i BiH, kako je ovoj regiji »dosta ratovanja«, izrazivši uvjerenje da je »razumnim i racionalnim ponašanjem« moguće prevladati ne samo izbjegličku krizu, nego i sve druge probleme u regiji, iako, kako kaže, situacija »nije ružičasta«. 

Nema panike

– Shvaćam brigu kancelarke Merkel, ona je uvijek pokazivala tu brigu, i mi smo je shvaćali, no svi smo siti ratovanja na ovom prostoru i dat ćemo sve od sebe ne samo da održimo mir i stabilnost u regiji, već i da naši ekonomski i ukupni odnosi napreduju i budu puno bolji – rekao je Vučić u Sarajevu, kazavši da Srbija »nije u panici zbog izbjeglica«, dok njegov sarajevski domaćin, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, uvjerava kako može biti napetosti, no o oružanim sukobima »nema niti govora«.

– Teška iskustva iz prošlosti trebala bi ohladiti usijane glave ako ih ima – kazao je Zvizdić.

Hrvatski premijer Milanović također smatra kako neće doći do nikakvih oružanih sukoba na Balkanu u slučaju zatvaranja njemačke granice za priljev izbjeglica i migranata, no i on naglašava da razumije zabrinutost njemačke kancelarke u ovom slučaju. 

No premijer Cerar, pak, smatra da u ovoj situaciji čak i neki manji »nedužan« sukob može izazvati širu reakciju, jer je u ovom području još živo sjećanje na nedavnu prošlost, koja je bila iznimno teška.

– Zato vjerujem da je važno da zajedno dogovorno rješavamo tu krizu, jer svi shvaćamo da nijedna država taj problem ne može riješiti sama – komentirao je Cerar apokaliptičnu najavu njemačke kancelarke, koja je izazvala val reakcija u Njemačkoj, EU, kao i u balkanskoj regiji.

Izjava kancelarke Merkel najvjerojatnije je bila motivirana unutarkoalicijskim razlozima, jer takvom dramatičnom najavom želi izvršiti pritisak na koalicijske partnere, kao i na cijelu njemačku javnost, koja je podijeljena njezinom velikodušnom politikom otvorenih vrata prema izbjeglicama. 

Specifični motivi

Njemačka je vladajuća koalicija pred dogovorom koji će omogućiti da njemačke granice ostanu formalno otvorene – što će sačuvati obraz njemačke kancelarke – a istodobno bi se smanjio priljev izbjeglica. U tranzitnim zonama na granici s Austrijom trebali bi provjeravati zahtjeve za azil i vraćati ekonomske migrante koji ne zadovoljavaju uvjete za azil. Bavarski premijer Horst Seehofer, šef koalicijskog CSU-a i najveći protivnik izbjegličke politike njemačke kancelarke, zadovoljan je tim planom. U njegovu opravdanost još samo treba uvjeriti socijaldemokratske koalicijske partnere, koje ti budući tranzitni centri podsjećaju na zatvore, pa se i kancelarkina izjava o novim balkanskim ratovima zbog izbjeglica može shvatiti kao pritisak kako bi dogovor bio postignut što prije. 

No i u reakcijama balkanskih političara na izjavu kancelarke Merkel također je moguće prepoznati njihove specifične unutarnjopolitičke motive. Jer dok ni Vučić ni Milanović ne žele ostaviti dojam političara koji nisu u stanju kontrolirati izbjeglički val – što su, uostalom, i potvrdili nedavnim dogovorom koji osigurava brz i efikasan tranzit izbjeglica kroz dvije države – Slovenija se očito ne uspijeva nositi s ovom izbjegličkom krizom, a zemlja je već danima u svojevrsnom izvanrednom stanju, pa mu i dramatičnost iskaza njemačke kancelarke odgovara, jer opravdava njegovu dramatičnu i paničnu reakciju na izbjegličku krizu.

Slovenija je na granicu poslala vojsku i vojne transportere, a i jučer je zbog izbjegličke krize izvanredno zasjedao slovenski parlament. Slovenski je premijer cijelo vrijeme u procijepu između zahtjeva opozicije koja zahtjeva »odlučniji odgovor« na krizu i koja vladu optužuje za nemar i neorganiziranost i, na drugoj strani, zahtjeva da se prema izbjeglicama postupa humano i solidarno. 

Cerar, dakle, pokušava pronaći opravdanje za uvođenje drastičnih mjera, poput podizanja ograde od bodljikave žice, koja je sudeći prema jučerašnjem pisanju slovenskih medija već kupljena, i to od Mađara koji su Slovencima prodali žicu koja im je preostala nakon što su ogradili svoju granicu sa Srbijom i Hrvatskom. Slovenska vlada, kako je jučer potvrdila slovenska ministrica obrane Andreja Katič, čak razmišlja i o povlačenju slovenskih vojnika iz međunarodnih misija i aktiviranju pričuvnog sastava zbog čuvanja slovenske granice, u slučaju da Austrija i Njemačka ograniče primanje izbjeglica, a njihov priljev iz Hrvatske se nastavi.

Da je podizanje »tehničkih prepreka«, kako slovenski premijer naziva žičanu ogradu želeći izbjeći negativne reperkusije tog termina, vrlo vjerojatno, potvrđuje i sam premijer Cerar, rekavši kako Slovenija ne isključuje podizanje prepreka na granici s Hrvatskom ukoliko bi Njemačka zatvorila granice za migrante.