Da je tema »vruća«, potvrđuje iznenadni poziv predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya upućen ostalim visokim dužnosnicima EU, da se okupe na hitnom, dosad neplaniranom sastanku.

On se trebao održati u ponedjeljak, prije večernjeg okupljanja ministara financija 17 članica eurozone koje je zakazano mjesecima unaprijed.

Zabrinutost Europljana je  razumljiva kad se ima na umu da bi cijena spašavanja Italije – kad bi ona zapala u probleme poput onih koji su pogodili Grčku – bila čak šest puta veća.

Naime, talijanski paket pomoći morao bi iznositi, procjenuje se, oko 600 milijardi eura u trogodišnjem razdoblju. Ateni je, podsjetimo, lani odobreno 110 milijaradi eura.

Uzdrmana talijanska tržišta dionica

Na žurno okupljanje u ponedjeljak trebao je stići predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean Claude Trichet, predsjedatelj eurozone Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso te povjerenik EU za ekonomiju i monetarna pitanja Olli Rehn.

Iako je predsjednik Unije Van Rompuy, u ponedjeljak ujutro tvrdio kako je tema sastanka »koordinacija, a ne kriza«, dva visoka europska izvora britanskoj agenciji Reuters potvrdili su da je glavno akutno pitanje – Italija.

Njezino ekonomsko stanje, strahuje se sad, moglo bi se survati do »grčkog« dna, što naviještaju i najnoviji događaji.

Koncem prošlog tjedna, u petak, talijanska tržišta dionica doživjela su dramatičan pad, a premije koje Italija plaća kod zaduživanja, dosegnule su rekordnu razinu od uvođenja eura.

Dionice najveće talijanske banke UniCredito u petak su oslabjele za 7,9 posto, a druge banke po veličini – Bance Intese – za 4,6 posto. Uskoro se, za nekoliko dana, očekuje objava rezultata novog kruga takozvanog »stres testa« u kojem Unija provjera otpornost banaka. Koncem lipnja testirano je pet talijanskih banaka.

Berlusconi se želi riješiti Tremontija

Nakon Grčke, Italija ima veći državni dug nego ijedne druga članica europske monetarne unije. Negativnu sliku i crne izglede Italije, dopunjuju  najnoviji potezi premijera Silvija Berlusconija koji se, kako se čini, želi riješiti svojeg ministra financija Gulija Tremontija koji je spreman drastično srezati potrošnju te smanjiti proračunski manjak.

Berlusconi se tijekom vikenda, nakon dramatičnih potresa na burzi, nije oglašavao, čak je otkazao dva javna nastupa, očito izbjegavajući komentare. No, njemačka kancelarka izjavila je jučer da joj je talijanski premijer u telefonskom razgovoru potvrdio kako najavljeni vladin plan štednje – nije u pitanju.

– Italija mora poslati važan signal prihvaćajući proračun koji zadovoljava potrebe za štedljivošću i konsolidacijom. Imam puno povjerenje da će talijanska vlada donijeti upravo tu vrstu proračuna, kazala je Merkel.

Dodala je da se suglasila s drugim čelnicima eurozone kako je Grčkoj potrebno brzo odobriti drugi paket za sanaciju te da će Njemačka zajedno s ostatkom Europske unije učiniti sve što je potrebno za obranu eura.

– Njemačka i svi euro-partneri odlučni su braniti stabilnost eura. Što se tiče Grčke, ona mora dobiti novi program vrlo brzo, izjavila je jučer njemačka kancelarka. Ali dogovori oko novog paketa za Grčku ne napreduju baš hitro i u tome jest problem, na što je u izjavi Reutersu upozorio i jedan visoki čelnik eurozone koji je želio ostati anoniman.

– Dogovor o Grčkoj moramo postići tijekom iduća dva tjedna. Ako čekamo kolovoz ili rujan, bit će prekasno i tržišta će nam to naplatiti, objasnio je. Najviše prijepora u vezi s novom grčkom pomoći izaziva pitanje angažmana privatnih investitora.