LJUBLJANA Zbog stanja u prezaduženim bankama koje je trebalo sanirati, Sloveniji je prije skoro sedam godina prijetio grčki scenarij i dolazak trojke, ali je problem uz odobrenje EK riješila sama, ustvrdila je u ponedjeljak ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek.

“Država je u ožujku 2013. imala novca samo za nekoliko idućih mjeseci, a financijsko tržište nam je praktično zatvoreno”, kazala je Bratušek, koja je tada bila premijerka, svjedočeći na sastanku parlamentarnog istražnog povjerenstva.

Njena se tadašnja vlada odlučila da u suglasju s Europskom komisijom banke opterećene lošim kreditnim plasmanima sanira s više od 4,5 milijardi eura, uz obvezu da ih kasnije privatizira.

Do takvog je stanja, kako je pojasnila, došlo jer prijašnje vlade nisu poduzimale potrebne restriktivne mjere, pa je Sloveniji prijetio grčki scenarij u vidu međunarodne financijske pomoći preko “trojke”, ali uz bolne rezove plaća, mirovina i socijalnih davanja, što je dokapitalizacijom banaka izbjegnuto, navela je Bratušek.

Pred parlamentarnim povjerenstvom za istraživanje djelovanja tzv. “loše banke” na koju su tijekom sanacije bankarskog sustava prebačeni loši krediti, svjedočio je i Uroš Čufer, ministar financija u vladi koju je u kritičnom razdoblju vodila Bratušek.

Ustvrdio je kako se Sloveniji akcija dokapitalizacije banaka državnim sredstvima isplatila kroz financijsku stabilizaciju i podizanje kreditnog rejtinga, te da je prebacivanje loših plasmana na lošu banku bilo “dobar posao” za državu.

Bratušek i Čufer nisu se složili s nekim ocjenama koje su nakon sanacije banaka prevladavale u politici i među dijelom ekonomista da je sanacija banaka izvedena pod pritiskom Europske komisije, te da stanje u bankama nije bilo tako kritično jer su njihove bilance bile bolje nego što su to revizije angažiranih europskih revizorskih kuća pokazale.

Bratušek je rekla da je sanacija banaka mogla proći i s milijardu eura manje da je poduzeta na vrijeme, no da je mogla stajati i dvostruko da se s njome još čekalo.