Nigerija, najmnogoljudnija afrička država s više od 160 milijuna stanovnika, poprište je brojnih terorističkih napada većinom na sjeveru države gdje islamska organizacija Boko Haram, iako formalno posvećena širenju Prorokovih učenja, ubija svoje vjerske neistomišljenike.

Podjela i po vjerskoj liniji

Nigerija je podijeljena na siromašniji sjeverni, muslimanski dio, dok je bogatiji, južni dio pretežito kršćanski. Na sličan način podijeljena je i brojčano: muslimana je tek koji postotak više od katolika.

Bolji poznavatelji prilika u Nigeriji i dalje nisu sigurni jesu li terorističke aktivnosti Boko Harama isključivo vjerski motivirane, ili je riječ, što su nam potvrdili utjecajni Nigerijci u glavnom gradu Abudji o klasičnoj kriminalnoj organizaciji.

Pretpostavlja se da akcijama koje imaju elemente terorizma ta organizacija želi eliminirati malobrojne kršćane i po vjerskom kriteriju pročistiti sjever zemlje. Kršćani su neprijatelji za Boko Haram jer se uklapaju u okvir zapadnog modernizma koji je toj organizaciji neprihvatljiv.

No skriveni motiv njihovih akcija, tvrde oni s drugačijim stavom, je stvaranje kaosa koji organizaciji omogućava da se ni od koga ometana bavi kriminalom i otmicama. Prema takvim tumačenjima Boko Haram naprosto reketari vlasti, kako lokalne tako i državne.

Naš sugovornik u Abudji, glavnom gradu Nigerije tvrdi da nema vjerskog elementa u akcijama Boko Harama. To su kriminalci koji ubijaju Nigerijce kršćanskog podrijetla kako bi se uvriježilo mišljenje da se bore za strogi islam. U stvarnosti, radi se o kriminalcima koji pod paravanom zaštite naroda od negativnog utjecaja Zapada pljačkaju i ubijaju, kaže naš sugovornik.

Ima, međutim, i drugačijih tumačenja: da se u pozadini terorističkih akcija nalazi otkriće nekih prirodnih bogatstava u sjevernom dijelu Nigerije koja se sada želi politički i sigurnosno destabilizirati.

Tko zna, tvrde naši sugovornici, možda se sjever pokuša odvojiti od juga Nigerije, a takve bi akcije trebale biti priprema terena za dolazak stranih kompanija koje će bogatstva eksploatirati. 

Nigerija je četvrti svjetski izvoznik nafte koja je zahvaljujući relativno malom postotku sumpora vrlo kvalitetna. No, ona nema dovoljno vlastitih rafinerija pa sirovu naftu izvozi da bi je prerađenu uvezla.

Ugrožena naftna polja

Kada bi se međutim zapadne naftne kompanije morale povući iz Nigerije, nafta bi zauvijek ostala neiskorištena u nigerijskom podzemlju. Ako je cilj Boko Harama ukazati na nepravednost ovakvog načina eksploatacije nafte, još će veći problem nastupiti uskoro, kad je strane naftne kompanije počnu crpiti s dubine veće od 3000 metara.

Količine izvađene nafte će se povećati dvostruko, sa 2,2 na 5 milijuna barela dnevno, isto kao i njena vrijednost koja će, po sadašnjoj cijeni barela, s 80 skočiti na čak 160 milijardi dolara godišnje.

Ključno je stoga pitanje mogu li se terorističke ili kriminalne akcije sa sjevera spustiti na jug Nigerije koji je zahvaljujući izvorima nafte puno zanimljivije i bogatije područje, te ga toliko destabilizirati da u pitanje dođe daljnja eksploatacija nafte. Procjenjuje se, barem zasad, da se terorizam sa sjevera Nigerije ne bi trebao spuštati niže od Abudje.

No u budućnosti se, kažu naši sugovornici iz luke Port Harcourt – odakle se platforme naftnih kompanija snabdijevaju potrebnom opemom – ne može isključiti mogućnost terorističkih akcija i na južnom dijelu Nigerije. Bez obzira što je krajnji cilj Boko Harama – čisti kriminal ili borba protiv prozapadne vlade i zapadne kulture.