BRUXELLES - Na svjetskim financijskim tržištima, ali i u političkim krugovima danas se nestrpljivo iščekuje podatak Eurostata o bruto domaćem proizvodu (BDP) eurozone za drugo tromjesečje, koji bi trebao pokazati blago jačanje europskog gospodarstva nakon recesije koja je trajala čak sedam tromjesečja.

Ekonomisti procjenjuju da će podatak za eurozonu pokazati rast BDP-a za 0,2 posto u razdoblju od travnja do kraja lipnja, pokazuje anketa Reutersa. U prvom tromjesečju gospodarstvo eurozone oslabilo je za 0,2 posto.

Međutim, procjenjuje se i da će podaci po zemljama biti mješoviti – periferna gospodarstva poput španjolskog, grčkog i portugalskog vjerojatno će i dalje biti u minusu, dok se nose s dvoznamenkastim stopama nezaposlenosti, neprestanim političkim zavrzlamama i bolnim mjerama štednje.

Nasuprot tome, najveće gospodarstvo – Njemačka – moglo bi ubrzati gospodarski rast.

Anketa Reutersa pokazuje da unatoč tome što bi najnoviji podatak o BDP-u eurozone mogao pokazati izlazak iz recesije, zdrave stope gospodarskog rasta ne treba očekivati prije 2015. godine. Naime, sve do te godine ekonomisti ne očekuju stope rasta iznad 0,4 posto.

Ipak, nekih znakova poboljšanja ima. Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u travnju i lipnju, ojačavaju i građevinske aktivnosti nakon slabog prvog tromjesečja kada su bile smanjene zbog lošeg vremena, a i nezaposlenost je u lipnju pala po prvi puta u više od dvije godine.

„Vjerujem da ćemo vjerojatno vidjeti umjereni porast osobne potrošnje, s obzirom da poboljšanje povjerenja, umjerenu inflaciju i usporavanje gubitka radnih mjesta. Također, vjerojatno će ulaganja poduzetnika biti smanjena po nešto nižoj stopi jer i povjerenje poduzetnika raste“, ocjenjuje Howard Archer, glavni ekonomist za Europu pri IHS-u.

Oporavak eurozone poboljšao bi globalnu sliku

Europska središnja banka održava kamatne stope rekordno niskima, te poručuje da će tako nastaviti kroz produljeno vremensko razdoblje jer želi poduprije krhki gospodarski oporavak.

Ujedno, sada se mijenjaju i dosezi i oblici štednje u Europskoj uniji. Političari i dalje ističu da su smanjivanje prekomjernih deficita i visoke zaduženosti vitalno važni, no sada kažu i da svaka akcija koja se poduzima ne smije gušiti rast te mora pomoći u kreiranju radnih mjesta.

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi ranije ovoga mjeseca ocijenio je da su uvjeti na tržištu rada i dalje su slabi, no da očekuje da će eurozona ostvariti gospodarski rast uslijed postupnog oporavka globalne potražnje.

„Općenito, aktivnosti eurozone trebale bi se stabilizirati i sporo oporaviti. No, rizici u vezi gospodarski izgleda i dalje su veliki“, kazao je Draghi nakon zasjedanja ECB-a 1. kolovoza.

A ako današnji podatak Eurostata i ukaže na blagi rast gospodarstva eurozone, globalno gledano to neće promijeniti puno – SAD će i dalje biti glavni motor svjetskog gospodarskog rasta, barem do iduće godine, jer kinesko gospodarstvo usporava, a indijsko je pogođeno slobodnim padom tečaja nacionalne valute.

No, čak i mali rast u Europi uljepšao bi sliku globalnog gospodarstva u ostatku godine i nadalje.

„Kad se sve sagleda, slika globalnog gospodarstva bit će mnogo pozitivnija krajem ove godine i u idućoj. Čini se da se globalno gospodarstvo stabilizira, i do kraja godine, a zasigurno od iduće, njegov rast će ubrzavati, predvođen SAD-om. Očekujem i neki pozitivni doprinos iz Europe te stabilne stope rasta u zemljama u razvoju“, kaže Mark Zandi, glavni ekonomist pri Moody’s Analiticsu.

Njemačko gospodarstvo ubrzalo rast, francusko izašlo iz recesije

Njemačko gospodarstvo ubrzalo je u drugom ovogodišnjem tromjesečju svoje aktivnosti, ostvarivši rast od 0,7 posto, a francusko je izašlo iz recesije, ojačavši 0,5 posto, pokazuju jutros objavljeni podaci. 

Bruto domaći proizvod Njemačke (BDP) porastao je u drugom tromjesečju 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je danas prvu procjenu savezni statistiku ured. To je više od procjena ekonomista, koji su u prosjeku očekivali rast aktivnosti od 0,6 posto, te najbrži rast u zadnjih godinu dana.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju njemačko gospodarstvo je stagniralo. Na godišnjoj razini, pak, njemačko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo je 0,9 posto.

Istodobno, francuski BDP porastao je 0,5 posto u drugom tromjesečju, objavio je prvu procjenu nacionalni statistički ured Insee.

Njemačka i Francuska ranije objavljuju podatke o BDP-u, dok će podatke za eurozonu Eurostat objelodaniti oko 11 sati.

Ubrzavanje njemačkih gospodarskih aktivnosti vjerojatno će povući i cijelu eurozonu iz dosad najdulje recesije, te ojačati izglede njemačke kancelarke Angele Merkel da osvoji treći kancelarski mandat na općim izborima idućega mjeseca, smatraju analitičari.

Procjenjuje se da će podatak za eurozonu pokazati rast BDP-a za 0,2 posto u razdoblju od travnja do kraja lipnja, pokazuje anketa Reutersa. U prvom tromjesečju gospodarstvo eurozone oslabilo je za 0,2 posto.

„Dobra je vijest za Europu da Njemačka ponovo raste. Kako jenjava neizvjesnost oko dužničke krize, njemačko gospodarstvo usuđuje se poduzimati investicijske odluke. No, i dalje mislim da će ujesen biti ograničenja njegovu rastu zbog fragmentiranosti gospodarstva eurozone“, kaže Anatoli Annenkov, ekonomist pri Societe Generale.

U drugom tromjesečju njemačko gospodarstvo ojačalo je uglavnom zbog domaće potražnje, objavio je njemački statistiku ured. I osobna i državna potrošnja su porasle u odnosu na prvo tromjesečje, a i investicijske aktivnosti su snažno ojačale nakon najhladnije zime u 25 godina, poručio je taj ured.

Izvoz Njemačke, pak, rastao je u drugom tromjesečju brže od uvoza, što je rezultiralo pozitivnim doprinosom neto trgovine rastu BDP-a. Detaljnije podatke o BDP-u ured će objaviti 23. kolovoza.

A najbržim rastom BDP-a u zadnje dvije godine, za 0,5 posto, francusko gospodarstvo i službeno je izašlo iz recesije.

Ostvarena stopa rasta BDP-a iznad je očekivanja ekonomista, koji su procjenjivali stopu rasta od 0,1 posto. U prethodna dva tromjesečja francuski BDP je stagnirao.

Po podacima Insee-a, rast gospodarstva zahvaljuje se ponajviše oporavku izvoza, potražnji kućanstava i državnoj potrošnji.

Rast francuskog BDP-a najbrži je od početka 2011. godine, kada je eksplodirala europska dužnička kriza, prisiljavajući europske vlade na smanjivanje potrošnje, što je povuklo gospodarstva u duboku recesiju.