Ne odredi li BiH do kraja ožujka novo izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, usklađeno s rezultatima izbora 3. listopada, do kraja godine neće sudjelovati u radu Vijeća Europe. Taj, kako se čini, vjerojatni razvoj situacije mogao bi biti uvod u diplomatski skandal prvoga reda – trajno izbacivanje BiH iz Vijeća Europe zbog diskriminacijskoga izbornog sustava, što bi bio presedan u povijesti najstarije institucije europskoga udruživanja, staroj više od pola stoljeća.

Zanemarivanje “ostalih”  

Pravila Vijeća Europe propisuju da nacionalno izaslanstvo pri Vijeću Europe može predstavljati svoju zemlju najviše pola godine nakon izbora održanih u toj zemlji. Dakle, ako novi saziv Parlamenta BiH do 3. travnja, kada istječe pola godine od izbora, Vijeću Europe ne dostavi sastav novoga izaslanstva BiH u Parlamentarnoj skupštini VE, zemlja do kraja godine neće sudjelovati u radu skupštine.

Kako sada stvari stoje, malo je vjerojatno da će do spomenutoga roka državni parlament stići imenovati novo izaslanstvo, jer još nije ni konstituiran, a formiranje parlamentarne većine posve je neizvjesno. »Šest mjeseci nam istječe, što znači da nećemo moći predstavljati BiH«, upozorio je ovih dana član izaslanstva BiH pri Vijeću Europe Mladen Ivanić. Članica izaslanstva Azra Hadžiahmetović kazala je medijima kako su BiH predstavnici na upravo završenom zasjedanju Parlamentarne skupštine upozoreni na problem.

Usprkos tome, ona sumnja da će izaslanstvo biti izabrano na vrijeme. »Skeptična sam, jer ne samo da parlamentarna većina još nije formirana, nego nisu ni procedure koje to podrazumijevaju. Izbor Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH vezan je za izbore domova odnosno vijeća naroda u entitetima, a mi još uvijek nemamo ni Dom naroda federalnog parlamenta. Još, dakle, nije konstituiran ni Dom naroda ni Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Može se, naravno, dogoditi da se to riješi u roku od 24 sata, i da se izaslanstvo za Vijeće Europe na vrijeme izabere, ali moram imati rezervu prema toj mogućnosti«, kazala je medijima Hadžiahmetović.

No proceduralni cajtnot manji je od dva golema problema koji opterećuju sudjelovanje BiH u Vijeću Europe. Zemlja je još prije izbora upozorena da bi mogla biti izbačena iz VE ne provede li presudu Europskog suda za ljudska prava u poznatome predmetu »Sejdić-Finci«. Riječ je o presudi koja zahtijeva da se građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednoga od tri konstitutivna naroda – tzv. »ostalima« – omogući kandidiranje i biranje za članove Predsjedništva BiH, što Daytonskim sporazumom nije omogućeno.

Sadašnje Predsjedništvo BiH, naime, načinjeno je samo od predstavnika tri konstitutivna naroda, čime je predstavnicima »ostalih« uskraćeno pravo da se kandidiraju i budu birani. Zemlja s takvom diskriminacijskom odredbom ne može biti članicom Vijeća Europe, pa je od BiH zatraženo da je promijeni. »Taj slučaj objektivno određuje dugoročnu poziciju BiH u Vijeću Europe. Činjenica da nije provedena odluka suda više ugrožava poziciju BiH nego bilo što drugo«, upozorio je Mladen Ivanić.

Začarani krug  

Usprkos tome, problem se čini nerješivim: za ispravljanje izborne diskriminacije »ostalih«, potrebno je promijeniti ustav BiH, što ovisi o konsenzusu političkih stranaka. Dogovor prije izbora nije bilo moguće postići, a nakon njih to je očito postalo još teže, jer stranke ne mogu formirati ni vlast, a kamoli se dogovoriti o dvotrećinskoj većini u državnome parlamentu nužnoj za promjenu ustava.

Kako sada stvari stoje, BiH je bliže izbacivanju iz Vijeća Europe, nego formiranju vlasti u zemlji. Bivšeg predsjedatelja Vijeća ministara BiH Adnana Terzića novinari su pitali ima li pomaka u konstituiranju vlasti. »Koliko ja imam informacija, pomaci su unazad«, odgovorio je Terzić.