Dogovor propao, počinje bitka: Zlatko Lagumdžija i Dragan Čović nisu se uspjeli dogovoriti, pa je predsjednik SDP-a BiH odlučio pokušati formirati vlast u Federaciji BiH bez najjačih hrvatskih stranaka, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.

Zato bi predstojeći četvrtak, 10. ožujka, mogao značiti početak puta bez povratka za Bosnu i Hercegovinu, jer je Lagumdžijina koalicija odlučila za taj dan sazvati konstituirajuću sjednicu Doma naroda Federacije BiH, koji SDP BiH kani konstituirati bez predstavnika HDZ-a BiH i HDZ 1990.

Lančani krah

O konstituiranju Doma naroda Federacije BiH ovisi konstituiranje vlasti u cijeloj zemlji. Ako ne postoji gornji dom federalnoga parlamenta, on ne može izabrati delegate u Dom naroda BiH, a ako nema Doma naroda BiH, ne može se konstituirati ni Parlament BiH, koji ne može izabrati vladu.

 Istodobno, ne usvoji li Parlament Federacije BiH federalni proračun do kraja ožujka, federacija će ostati bez novca, pa će trebati raspisati nove izbore, ali nije jasno kako to učiniti, ako nema proračuna.

Federaciji i cijeloj zemlji, dakle, prijeti potpuna i trajna blokada, i to je temeljni Lagumdžijin argument s kojim kreće formirati federalni Dom naroda.

No, HDZ BiH i HDZ 1990. unaprijed su kazali kako će taj potez značiti dodatno produbljivanje krize i »daljnju destabilizaciju BiH«.

Dom naroda Federacije BiH formira se tako da županijske skupštine izabiru predstavnike za to tijelo koje treba štititi nacionalni interes Hrvata i Bošnjaka.

Šest od deset županijskih skupština imenovale su svoje kandidate, ali četiri, u kojima HDZ BiH i HDZ 1990. imaju većinu, nisu to učinile, jer se HDZ BiH i SDP BiH ne mogu dogovoriti oko toga tko predstavlja Hrvate.

SDP BiH i njegova koalicija sa SDA, HSP BiH i Narodnom strankom Radom za boljitak, odlučila je pokušati formirati Dom naroda bez stranaka koje su dobile većinsko povjerenje Hrvata, tvrdeći da ima legitimno pravo na hrvatska mjesta postaviti svoje kandidate.

No HDZ BiH unaprijed je upozorio kako bi formiranje Doma naroda Federacije BiH bez HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. značilo produbljivanje krize.

Pitanje je, također, bi li tako formirani Dom naroda bio u skladu s ustavom. Ustav predviđa da zastupnike u federalni Dom naroda bira svih deset županijskih skupština, što u ovome slučaju nije učinjeno.

Politički analitičari upozoravaju da bi cijeli problem mogao završiti na federalnom ili državnom Ustavnom sudu, što bi samo dodatno zakompliciralo cijeli problem.

Formiranju »krnjeg« Doma naroda FBiH usprotivilo se i Središnje izborno povjerenstvo BiH, ocijenivši kako bi to bilo protuzakonito.

Lagumdžijina koalicija, pak, tvrdi kako je to jedini način da se prekine opstrukcija formiranja vlasti koju, prema interpretaciji SDP-a BiH, provode dva bosanskohercegovačka HDZ-a.

Propali pregovori

Čelnici SDP-a BiH i HDZ-a BiH proteklih su tjedana često pregovarali, ali nisu uspjeli postići dogovor.

HDZ BiH odbio je prijedlog Lagumdžijine koalicije da dva HDZ-a dobiju dvije trećine hrvatskih mjesta u Federaciji BiH, uključujući i predsjedavajućeg i jednog ministra u Vijeću ministara BiH te predsjednika Federacije BiH i tri ministra u FBiH.

Lagumdžija je zato odlučio krenuti u najveći rizik, formiranje vlasti koja će većinske hrvatske stranke izbaciti iz kombinacije.

Pritom je priznao da postoje problemi: »Siguran sam da ta vlast u početku ne bi bila baš previše efikasna. Vjerujem da bi bila efikasna kasnije. No ono što nas motivira, jest da ćemo u suprotnom dobiti još veći problem: umjesto da imamo vlast koja u početku neće biti efikasna, nećemo uopće imati vlast«, objasnio je Lagumdžija.

No čak ako Lagumdžija i uspije formirati vlast u Federaciji BiH, čeka ga još veći, vjerojatno nerješiv problem: dogovor s Dodikom i formiranje vlasti u državi.

Uspije li, također, zaobići Čovića i Ljubića, nije više isključen ni raspad Federacije BiH na četiri hrvatske, četiri bošnjačke i dvije »miješane« županije. Kako god bilo, BiH nastavlja kliziti nizbrdo.