Politički predstavnici triju naroda u BiH imaju jako različita stajališta oko ovlasti budućeg visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u toj zemlji. Stajalište BiH Hrvata jest da bi OHR trebao imati manje ovlasti, a da ne bi bilo loše ni da se on izmjesti negdje izvan BiH. U tom je tonu jučer govorila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, članica HDZ-a BiH u razgovoru s francuskim i njemačkim ministrima zaduženima za europske poslove. U priopćenju odaslanom iz njenog Ureda naglašava se da je Krišto istaknula kako međunarodna intervencija nije pravo rješenje, već da samo »unutarnji dogovori daju održiva rješenja«.

Manje ovlasti

– Svaka intervencija daje alibi domaćim dužnosnicima da se dogovori ne postižu, a takvo što degradira suverenost BiH i otvara prostor za status quo o ključnim temama, što dovodi do zastoja europske perspektive BiH i svega što moramo ispuniti prema punopravnom članstvu u EU-u, poručila je Krišto. Ovo je nešto blaža verzija stajališta HDZ-a BiH koji smatra da budućem visokom predstavniku treba znatno smanjiti ovlasti, a po mogućnosti i njegov ured izmjestiti izvan BiH.

– Naš je pristup da je OHR davno trebao zatvoriti svoja vrata. Da OHR nije trebao koristiti bonske ovlasti jer od njega u konačnici nismo imali nikakve koristi, odnosno imali smo puno više štete, odnosno pokušaja transformiranja nešto što je Aneks IV ili Ustav BiH. Mi smo to zvali puzajućim izmjenama pariško-daytonskog mirovnog okvira. U ovom trenutku ako će se birati, a evidentno hoće, novi međunarodni predstavnik mora imati vrlo jasan, ograničen mandat. Ja mislim da je to već dogovoreno i da se tu našao kompromis. I da se apsolutno reduciraju dosad definirane prepoznate ovlasti kao bonske ovlasti. Mislim da će se sada vrlo jasno reducirati, rekao je prije nekoliko dana predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Dodao je da je stajalište HDZ-a BiH da se »čak izmjesti Ured OHR-a iz Sarajeva odnosno destinacije u BiH, recimo u Bruxelles, ako idemo k briselskoj fazi«.

– Možda bi nam to pomoglo da napravimo jedan skladan odnos, što znači ostat će institucija kao nekakav dežurni sigurnosni element za nekakve aktivnosti moguće BiH, ali to je to. Mislim da sam bio precizan, rekao je Čović.

Što se tiče srpske strane, njihovo je stajalište krajnje jednostavno i njihov najjači političar Milorad Dodik i ljudi oko njega iznose ga kao takvog već godinama. A to je da OHR ne bi trebao ni postojati, odnosno da bi ga trebalo ukinuti. Štoviše, srpska strana govori da bi trebalo ukinuti i sve dosadašnje odluke prijašnjih visokih predstavnika, ako su one donesene na osnovu takozvanih bonskih ovlasti. U tom je smislu i Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) prije nekoliko dana usvojila, po hitnom postupku, Odluku o usvajanju Deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.

Banja Luka protiv

Prijedlog ovog dokumenta podnio je predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić. U usvojenoj Deklaraciji, NSRS »kao najviši organ Republike Srpske – koja se navodi kao strana ugovornica Aneksa X Daytonskog mirovnog sporazuma, upućuje službeni zahtjev Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija za hitno usvajanje rezolucije kojom bi se okončao mandat visokog predstavnika i trajno zatvorila njegova kancelarija u BiH«. U tekstu Deklaracije se podsjeća da je »Aneks X međunarodni ugovor kojim su strane ugovornice privremeno i pod strogo definiranim uvjetima povjerile određene funkcije domaćih vlasti međunarodnoj zajednici, odnosno visokom predstavniku«. Međutim, iz NSRS-a tvrde da je tijekom godina došlo do grubog kršenja ovog aneksa.

– Došlo je do materijalnog kršenja njegovih odredbi i to zanemarivanjem volje i netraženjem pristanka ugovornica u postupcima imenovanja visokog predstavnika, kao i izvanugovornim i protupravnim proširivanjem njegovih ovlaštenja putem takozvanih bonskih ovlasti, protiv čega organi Republike Srpske aktivno prosvjeduju, te Narodna skupština RS zahtijeva od svih ugovornica da hitno otklone sve posljedice pravno ništavih akata nastalih iz njihove uporabe.

Bošnjaci uvjereni da BiH treba međunarodnu pomoć

Ne postoji jedinstveno stajalište svih Bošnjaka, ali ako bi se gledala stajališta tamošnjih dominantnih političkih stranaka, opće je raspoloženje da ovlasti visokog predstavnika ne bi trebalo smanjivati dok god postoje ozbiljne političke krize i osporavanja Deytonskog sporazuma. Najčešći argumenti koje iznose bošnjačke stranke kao što su Stranka demokratske akcije (SDA), Narod i Pravda, i SDP su da visoki predstavnik i bonske ovlasti predstavljaju sigurnosni mehanizam za zaštitu Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka BiH. Smanjenje ovlasti ili zatvaranje Ureda visokog predstavnika smatra se preuranjenim dok postoje prijetnje blokadama institucija ili secesionistička politika iz Republike Srpske. Visoki predstavnik se promatra kao krajnji arbitar kada domaće institucije ne mogu riješiti političke blokade. S druge strane, dio bošnjačkih intelektualaca i političara kritizira pojedine odluke visokih predstavnika, posebno Christiana Schmidta. Međutim, ta kritika uglavnom nije zahtjev za ukidanjem ili bitnim slabljenjem institucije OHR-a, nego kritika načina na koji su određene ovlasti korištene.