»Inzko je mrtav, Cigani i muslimani u logore« osvanulo je jučer napisano sprejem na jednome zidu u Prijedoru, objavila je policija, nazivajući taj grafit kaznenim djelom nacionalne, rasne ili vjerske mržnje. Grafit je napisan istoga dana kada su udruženja logoraša BiH obilježili Dan logoraša BiH na području Omarske, jednoga od najzloglasnijih ratnih logora bosanskih Srba. Tome su se obilježavanju protivile veteranska udruženja RS, ali i općinske vlasti u Prijedoru.

Procjena je to katkad ciničnoga, ali iskusnog političara iz Republike Srpske Mladena Ivanića, predsjednika Partije demokratskog progresa (PDP), koji dobro poznaje političke planove i namjere predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Ostvari li se ta Ivanićeva prognoza, bit će to lošije od najlošijih poslijeizbornih prognoza, koje su formiranje državnih vlasti u najgorem slučaju prolongirale do – travnja ove godine. »Sada ima važnijih političkih pitanja, poput referenduma, i mislim da se o formiranju vlasti neće ozbiljnije govoriti do rujna«, ocijenio je ovih dana Ivanić.

Trgovina i odgoda

Referendum o kojemu govori Ivanić uistinu je proteklih tjedana postao najvažnije političko pitanje u BiH, i ta je činjenica sama po sebi velika politička pobjeda Milorada Dodika.

Premda savjetodavan i formalno posve irelevantan, Dodik je tim referendumom osvojio još samostalnosti i političke snage u odnosu na protivnike njegova političkog creda: »RS bezuvjetno, BiH ako mora«.

O referendumu, podsjetimo, nedavno je odlučila Narodna skupština RS na Dodikov osobni prijedlog, a na njemu bi građani RS trebali odlučivati hoće li poštovati odluke Suda i tužiteljstva BiH.

Te se odluke već u referendumskome pitanju nazivaju »nametnutim«, pa nije teško zaključiti kakav odgovor Dodik želi dobiti. Izjašnjavanje bi se trebalo održati polovinom lipnja, ali je Dodik ovih dana, suočen s nepopustljivom kritikom međunarodne zajednice, dopustio mogućnost da referendum odgodi za »dva, tri mjeseca«, ali pod uvjetom da »RS dobije garancije da će biti otklonjeni nedostaci u radu Suda i Tužilaštva BiH« te da će otpočeti »strukturalni dijalog o ukupnom pravosudnom sistemu u BiH«.

Ti nedostaci, po Dodikovim tvrdnjama, pristranost je državnih pravosudnih tijela prema Srbima, te sudjelovanje tih tijela u stvaranju slike da su Srbi jedini krivci za rat.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović među rijetkima je koji su smatrali potrebnim opovrgavati tako očito falsificirajuće tvrdnje.

Izetbegović priznaje da su sve strane počinile zločine, ali je masovne zločine počinila samo vojska bosanskih Srba, i to je razlog nacionalnome nesrazmjeru u broju presuda i ukupnoj visini kazni.

»To je logičan rezultat onoga što se u BiH događalo u ratu«, kazao je Izetbegović.

Fantomska tema

Ali odavna je već jasno da odnose u BiH ne određuje istina, nego dejtonska ravnoteža moći. Dok cijela BiH raspravlja o fantomskome referendumu, istinski problemi stoje neriješeni.

Formiranje vlasti na državnoj razini, taj najvažniji aktualni problem u BiH, višestruko je blokirano, jer Dodik ne želi pregovarati sa SDP-om Zlatka Lagumdžije.

Federacija BiH dobila je vlast, ali njezin je legitimitet upitan, baš kao i sposobnost funkcioniranja.

O svemu tome govorio je Valentin Inzko u svom redovitom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a u subotu, no najveći je prostor bio prisiljen posvetiti politički virtualnome problemu: referendumu o RS.

I to je već dobitak za Dodika, kojemu koristi svaki novi dokaz o nefunkcioniranju zemlje.

Zato i ne čude razočaravajuće konstatacije iz čestitke ureda visokoga predstavnika (OHR) u povodu Dana pobjede i Dana Europe 9. svibnja: OHR je ovu godinu nazvao godinom »u kojoj smo vidjeli potpun zastoj u cjelokupnom napretku BiH ka evropskim integracijama«.

»Više od sedam mjeseci nakon izbora država živi na ograničenom privremenom financiranju, zakonodavni proces je zaustavljen i ne vidi se mogućnost formiranja vlade na državnom nivou i državnog parlamenta«, konstatira OHR. Bosna i Hercegovina, riječju, još od rata nije bila u ovakvoj posvemašnjoj blokadi.