Sutra se u SAD-u održavaju izbori na kojima se bira 435 kongresnika i 35 senatora, izbori koji će uvelike definirati položaj i ovlasti američkog predsjednika Trumpa u preostale dvije godine njegova predsjedničkog mandata. Bit će to prvi Trumpov veliki nacionalni test nakon povratka u Bijelu kuću, a predizborne ankete pokazuju kako mu situacija uopće nije povoljna.

Cijene goriva u SAD-u dosegnule su rekordno visoku razinu, troškovi života rastu, a sve je to uvelike posljedica ne samo njegova napada na Iran već i izolacionističke i agresivne politike koju Trump provodi gotovo od prvog dana povratka u Ovalni ured. U ovome trenutku samo 32 posto američkih građana odobrava Trumpov rad i poteze koje je povlačio na mjestu američkog predsjednika, dok je njih oko 17 posto neodlučno. Ostali glasači uvelike smatraju kako je njegova politika izrazito loša i nema sumnje kako će to pokazati i na biralištima.

Photo by SAUL LOEB / AFP

Izgledan ishod

Iako se na izborima ne bira sam Trump, glasači trebaju pokloniti povjerenje demokratima, odnosno Trumpovoj opoziciji, ili njegovim republikancima. A budući sastav Kongresa, odnosno Zastupničkog doma i Senata, uvelike će utjecati na ovlasti koje će Trump imati do kraja svojeg mandata. U ovome trenutku republikanci imaju većinu u oba doma Kongresa, pa je Bijeloj kući bilo olakšano provođenje svih, pa čak i najkontroverznijih odluka koje je administracija donijela. Ako pak demokrati osvoje većinu u Zastupničkom domu, a možda čak i u Senatu, to više neće biti baš tako jednostavno.

Kongres, odnosno Zastupnički dom, odlučuje o zakonima i proračunu, a ima i ovlasti pokretanja postupka opoziva samog predsjednika. S druge strane, Senat potvrđuje najvažnija predsjednička imenovanja, što uključuje i imenovanja ministara te saveznih sudaca, ali i odlučuje o eventualnom uklanjanju predsjednika s dužnosti nakon što Zastupnički dom donese odluku o njegovu opozivu.

Photo by Tim Evans / AFP

Ako demokrati osvoje većinu mjesta na sutrašnjim izborima, što je vrlo izgledan ishod, Trumpu se položaj prilično komplicira. Bez kontrole oba doma Kongresa vrlo će teško provoditi nove velike porezne, proračunske i imigracijske reforme na kojima se temelje planovi za drugu polovicu predsjedničkog mandata. Demokratska većina u Zastupničkom domu mogla bi pokretati istrage, zahtijevati dokumente, pozivati članove sadašnje administracije na saslušanja, a vrlo bi vjerojatno u nekom trenutku pokrenula i opoziv predsjednika. Doduše, opoziv baš i ne bi išao tako lako jer je za njegovo izvršenje, odnosno stvarno uklanjanje predsjednika iz Ovalnog ureda, potrebna dvotrećinska većina senatora, a malo je izgledno da će republikanci pretrpjeti baš takav izborni poraz.

Vezane ruke

No sve će to vrlo malo utjecati na Trumpovu ishitrenu i nepredvidljivu vanjsku politiku budući da on, ma kakav ishod izbora bio, zadržava sve predsjedničke ovlasti u vanjskoj politici, zapovijedanje oružanim snagama, mogućnost donošenja izvršnih uredbi u zakonskim granicama, kao i pravo veta. Odnos snaga u Kongresu većim će dijelom oblikovati njegovu politiku koja se dotiče samog SAD-a, dok će prema svijetu stvari ostati više ili manje iste.

U sličnoj situaciji u kakvoj se danas nalazi Trump nalazio se 2006. tadašnji predsjednik George W. Bush. Gospodarska situacija bila je loša, a diljem zemlje tinjalo je nezadovoljstvo zbog rata u Iraku. Demokrati su na izborima 2006. osvojili oba doma Kongresa i Bushu vezali ruke oko bilo kakvih promjena na unutarnjoj političkoj sceni.

Photo by Andrew Harnik / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / Getty Images via AFP

No ovi su izbori bitni jer će redefinirati i odnos Trumpa s republikancima, odnosno njegov položaj unutar vlastite stranke. Ako republikanci izgube velik broj mjesta u Kongresu, a prilično je izgledno kako će upravo to biti ishod sutrašnjih izbora, otvorit će se rasprava o tome koliko su Trumpova politika i njegov osobni rejting utjecali na rezultate. A to će u konačnici odlučiti koga će republikanci nominirati kao predsjedničkog kandidata na izborima koji slijede za dvije godine. Ako gubitak mjesta bude značajan, to će mjesto dobiti svojevrsna republikanska opozicija, odnosno netko od visokih članova stranke tko se otvoreno protivi Trumpovu načinu upravljanja državom. Ako pak gubitak ne bude toliko velik ili čak kojim slučajem dođe do pobjede na sutrašnjim izborima, predsjednički kandidat gotovo će sigurno biti netko iz Trumpova užeg kruga.

Velik utjecaj

Ipak, čak i ako republikanci sutra dožive težak izborni poraz, to još uvijek ne znači da će Trump automatski izgubiti kontrolu nad strankom koju je tijekom proteklog desetljeća gotovo u potpunosti oblikovao po vlastitim političkim stavovima. Njegov utjecaj na republikansko biračko tijelo i dalje je velik, posebice unutar pokreta MAGA, a unutar stranke još uvijek nema političara koji bi mu se otvoreno i uspješno suprotstavio. No težak izborni poraz mogao bi biti prvi ozbiljan signal republikancima da počnu razmišljati o svojoj budućnosti bez Trumpa.

Za dvije godine Trump će napustiti Bijelu kuću, a Republikanska stranka morat će odlučiti hoće li nastaviti njegovim putem ili ipak krenuti nekim drugim smjerom. U tom smislu sutrašnji izbori neće odlučivati samo o posljednje dvije godine Trumpova predsjedništva već i o tome kako će izgledati američka politika dugo nakon njegova odlaska.