Postoji mogućnost da Rusija nastavi sa slanjem vojske na ukrajinski teritorij, rekao je u četvrtak ukrajinski veleposlanik pri UN-u u Ženevi Jurij Klimenko govoreći diplomatima o stanju ljudskih prava u Ukrajini.

Ukrajina će se boriti za »oslobođenje« Krima čije »pripojenje Rusiji nikada neće priznati«, kaže se u rezoluciji koju je u četvrtak usvojio ukrajinski parlament.

Američki predsjednik Barack Obama isključio je u srijedu mogućnost američkog vojnog uključivanja u događanja u Ukrajini, no objavio je nove sankcije protiv 20 ruskih građana i otvorio vrata mogućim sankcijama na ključne sektore ruskoga gospodarstva, što je sve reakcija na moskovsko anektiranje Krima. Obama je u govoru u Bijeloj kući rekao kako je ruska prijetnja južnoj i istočnoj Ukrajini opasnost za stanje u cijeloj regiji. Rusija je odgovorila istom mjerom: uvela sankcije za devet američkih dužnosnika i senatora nakon porasta napetosti zbog moskovske aneksije Krima te upozorila Zapad da će odgovoriti na svaki neprijateljski potez.

Pravni postupak potreban da bi Krim formalno postao dio Rusije bit će dovršen ovaj tjedan, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. 

NOVO 23:26 – Kriza izazvana pripojenjem Krima Rusiji priziva prijetnju i strah od rata u Europi, ocijenio je u četvrtak predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

»Nešto se promijenilo s tom krizom«, rekao je Schulz na konferenciji za novinare na početku europskog summita kojim dominira ukrajinska kriza.

»Neki su mislili da rat i opasnost rata nisu teme razgovora, ali sada govorimo o opasnosti oružanog sukoba«, rekao je.

»Dok Europa komemorira stogodišnjicu Prvog svjetskog rata, rat ponovo postaje stvarna prijetnja u zemlji koja graniči s Europskom unijom«, ranije je upozorio Schulz u govoru pred 28 čelnika EU.

»Kriza na Krimu predstavlja veliku prijetnju za naš sustav europske sigurnosti pokrenut na kraju Hladnog rata«, dodao je i pozvao EU da razvije smislenu strategiju prema Rusiji.

On je također pozvao šefove država i vlada da odgovore na »strah europskog stanovništva«. Dok poduzetnici strahuju od spirale sankcija, radnici se brinu za radno mjesto, strahujemo od novog Hladnog rata u zemljama koje graniče s Ukrajinom, u Poljskoj i baltičkim zemaljama.

»EU mora reagirati na ruske akcije, ali mora paziti da ne padne u eskalaciju sukoba i da ostavi otvorene kanale komunikacija s Rusijom«, zaključio je Schulz.

NOVO 22:34 - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je rekao u četvrtak američkom kolegi Chucku Hagelu da Moskva neće pripojiti rusofoni istok Ukrajine, objavio je Pentagon.

»Ruske postrojbe su se rasporedile duž granice s Ukrajinom i tamo izvode vježbe i nemaju namjeru prijeći tu granicu i ući u Ukrajinu«, rekao je u telefonskom razgovoru Sergej Šojgu i obećao da vojnici neće povesti nikakav napad.

Hagel ga je pitao koliko će vojna vježba trajati, ali Rus je rekao da nema precizan kalendar, nastavio je glasnogovornik Pentagona, viceadmiral John Kirby.

NOVO 21:26 – Ukrajina će »vojno« odgovoriti na svaki ruski pokušaj pripojenja regija rusofonog istoka zemlje, rekao je u četvrtak u Bruxellesu ukrajinski ministar Arsenij Jacenjuk, prenosi vladina internetska stranica.

»Želim službeno upozoriti Rusiju da ćemo oštro odvratiti, uključujući i vojnim sredstvima, na svaki pokušaj prisvajanja Ukrajine, prelaska ruskih postrojbi preko granica i pripojenja istočnih ili drugih regija«, rekao je šef vlade.

On je također naglasio da je problem pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji prelazi okvir rusko-ukrajinskih odnosa i pozvao Zapadnjake da na to prikladno odgovore.

»Rusija je prekršila međunarodno pravo i potkopala režim nuklearnog neširenja. Rusija je izvela oružanu pljačku jedne susjedne zemlje. Zapad na to treba dati prikladan odgovor«, rekao je.

Rusija je poput Sjedinjenih Država i Velike Britanije bila jamac teritorijalne cjelovitosti Ukrajine 1994. kada je ta bivša sovjetska republika odbacila svoju nuklearni arsenal.

»Svi moraju razumjeti da postoji cijena koju treba platiti za stabilnost u svijetu. Postoje dva načina, ili žrtve ili euri i dolari«, aludirao je na gospodarske sankcije Moskvi.

»Bolje je žrtvovati eure i dolare nego oplakivati tisuće mrtvih u krvavom ratu. Nadam se da naši europski partneri to razumiju. Kasnije će biti prekasno za neki drugi tip sankcija«, zaključio je.

NOVO 20:22 - Ruski i ukrajinski obrambeni dužnosnici su u kontaktu u naporu da smanje mogućnost oružanog sukoba na Krimu, rekli su u četvrtak Ujedinjeni narodi, upućujući na izvjesno kretanje prema ublažavanju najgoreg sukoba Istoka i Zapada od kraja Hladnoga rata.

»Glavnog tajnika ohrabruje to što vidimo, kao što smo danas vidjeli, kontakt na radnoj razini, ako tako mogu reći, između visokih obrambenih dužnosnika kako bi se umanjila opasnost od nekih žarišta koja vidimo na Krimu«, rekao je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Stephane Dujarric na telekonferencijskoj konferenciji za novinare iz Moskve.

Ruska vojska je rekla u četvrtak da je ukrajinski ministar obrane Ihor Tenjuk nazvao u srijedu ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua i da su »nastavili razgovor o…kriznom stanju u Ukrajini i mjerama da se ublaži stanje na poluotoku Krimu«.

Moskva je rekla kako će pojačati svoju vojnu nazočnost na Krimu da bi ga zaštitila od vanjskih prijetnja, javila je ruska državna novinska agencija Itar-Tass.

»To nije točno, nije prvi puta da američka strana pokušava pokazati dio stvari, što nema veze sa stvarnosti«, odvratio je Kelin.

Deščicja je ocijenio da taj spor predstavlja odlučan trenutak u povijesti Organizacije pokrenute 1975. da bi tijekom Hladnog rata poslužila kao platforma dijaloga između Istoka i Zapada.

NOVO 17.20 Čelnici EU-a, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupili su se u četvrtak na sastanku na vrhu u Bruxellesu na kojem će pokušati dogovoriti zajednički odgovor na rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima.

EU je prije dva tjedna dogovorila da će se odgovor Rusiji stupnjevati u tri faze, ovisno o tome hoće li Moskva i dalje destabilizirati Ukrajinu ili će raditi na smanjenju napetosti.

Prva faza je već ostvarana – prekinuti su pregovori o viznoj liberalizaciji i o novom ugovoru s Rusijom te otkazivane pripreme za sastanak G8 u lipnju u Sočiju.

Početkom ovoga tjedna i druga faza je ispunjena kada je EU zabranila ulazak za 21 ruskog i krimskog dužnosnika, koji su pomagali u organizaciji referenduma o odvajanju Krima od Ukrajine te zamrznuta njihova imovina. Kao treća faza predviđeno je uvođenje ekonomskih sankcija.

Za sada je najvjerojatnije da se neće ići u treću fazu, nego da će se ostati unutar druge, što znači da će biti proširen popis osoba kojima će biti zabranjen ulazak u EU i kojima će biti zamrznuta imovina.

Vrlo je vjerojatno da će čelnici zemalja članica zatražiti od Komisije da napravi preciznu analizu o mogućim učinicima svake od ekonomskih sankcije koje bi mogle biti uvedene, kao i učinak mjera koja bi Rusija uvela kao svoj protuodgovor.

NOVO 15:19 Donji dom ruskog parlamenta, Državna Duma, ratificirao je u četvrtak međudržavni sporazum o primanju novih subjekata – republike Krim i grada Sevastopolja, u sastav Ruske Federacije, javljaju ruski mediji. 

Za sporazum, koji je potpisan u utorak u Moskvi, glasovala su 443 zastupnika, a samo je jedan bio protiv. Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je poslao u Dumu prijedlog zakona o ratifikaciji tog sporazuma.

Sporazum se primjenjuje od datuma potpisivanja i stupa na snagu s datumom ratifikacije. “Sporazum se temelji na slobodnom i dobrovoljnom izjašnjavanju naroda Krima na svekrimskom referendumu koji je proveden u Autonomnoj republici Krimu i gradu Sevastopolju 16. ožujka, a na kojemu je donijeta odluka o ponovnom ujedinjenju s Rusijom”, navodi se u popratnim dokumentima.

Putin je potpisao taj sporazum s krimskim premijerom Sergejem Aksjonovom i drugim krimskim čelnicima u utorak nakon referenduma na kojemu je 96,7 posto birača podržalo pridruživanje Rusiji.

Ovaj sporazum, koji je izazvao dosad najveće napetosti između Rusije i Zapada nakon Hladnog rata, jednoglasno je odobrio ruski Ustavni sud u srijedu, a o njemu bi se u petak trebao izjasniti i gornji dom parlamenta, Vijeće Federacije.

Crnomorski poluotok Krim nije priznao legitimnost novih vlasti u Kijevu i tražio je pripojenje Rusiji nakon što je 60 godina proveo u sastavu Ukrajine, navode ruski mediji.

NOVO 12:14 Zapovjednik NATO-a za Europu američki general Philip Breedlove upozorio je u četvrtak u Splitu da je situacija u Ukrajini zabrinjavajuća za Europu i da je nužno tražiti mirno rješenje te situacije.

»Zabrinuti smo situacijom u Ukrajini, ovo je zabrinjavajući trenutak za Europu i nastavit ćemo tražiti mirno rješenje«, rekao je novinarima general Breeedlove.

On sudjeluje na konferenciji načelnika glavnih stožera srednje Europe koja je tijekom jutra službeno otvorena u splitskom hotelu Le Merdien Lav.

Po riječima Breedlovea, za NATO je najvažnije da teži pronalaženju mirnog odgovora na problem u Ukrajini. »Želimo izbjeći svaki oružani sukob u Ukrajini«, kazao je.

Na novinarsko pitanje može li stanje u Ukrajini ugroziti stabilnost i sigurnost Europe, general Breedlove je kazao kako je tomu prerano govoriti, te da se on nada mirnom rješenju.

»Vjerujem da odgovorne nacije poštuju granice i suverenitet međunarodno priznatih zemalja, te da djeluju sukladno međunarodnim sporazumima«, rekao je također general Breedlove, odgovarajući na novinarsko pitanje vezano uz ruskog predsjednika Vladimira Putina.

General Breedlove je također podsjetio da je Hrvatska pet godina članica NATO-a te je posebice pohvalio njen angažman u mirovnim misijama na Kosovu i u Afganistanu.

Po njegovim riječima, pripadnici hrvatskih oružanih snaga u mirovnim misijama svojom profesionalnošću pridonose razvoju mira i stabilnosti ne samo u regiji nego i u svijetu. 

NOVO 12:02 Postoji mogućnost da Rusija nastavi sa slanjem vojske na ukrajinski teritorij, rekao je u četvrtak ukrajinski veleposlanik pri UN-u u Ženevi Jurij Klimenko govoreći diplomatima o stanju ljudskih prava u Ukrajini.

NOVO 11:10 Ukrajina će se boriti za »oslobođenje« Krima čije »pripojenje Rusiji nikada neće priznati«, kaže se u rezoluciji koju je u četvrtak usvojio ukrajinski parlament.

»Ukrajina neće prestati s borbom za oslobođenje Krima, koliko god duga i bolna ona bila«, kaže se u rezoluciji izglasanoj na inicijativu privremenog predsjednika Oleksandra Turčinova.

»Ukrajinski narod nikada neće priznati aneksiju Krima«, kaže se u tekstu u kojem se naglašava da je granice promijenila Rusija koja je trebala biti jamac suvereniteta Ukrajine otkad je ta bivša sovjetska republika odustala od nuklearnog arsenala 1994.

Zastupnici su se u rezoluciji obratili i međunarodnoj zajednici zatraživši da »ne prizna samoproglašenu republiku Krim, te pripojenje Krima i Sevastopolja Rusiji«. 

NOVO 11:08 Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u govoru u njemačkom parlamentu da će čelnici EU-a pokazati spremnost da pojačaju kaznene mjere protiv Rusije, uključujući politički osjetljive gospodarske sankcije, pred summit koji počinje u četvrtak.

»Summit EU-a danas i sutra pokazat će da smo spremni u svako doba uvesti 3. fazu mjera ako dođe do pogoršanja situacije«, rekla je Merkel.

Dodala je da je format G8, koji uključuje Rusiju, zapravo mrtav sve dok se politička situacija ne promijeni.

Rusija predsjeda G8 i trebala je ugostiti summit u Sočiju u lipnju.

Merkel je također rekla da bi EU mogla produljiti listu osoba, iz Rusije i onih proruski orijentiranih u Ukrajini, pogođenih zabranom viza i zamrzavanjem imovine.

»Na Europskom vijeću koje počinje danas, šefovi država i vlada Europske unije utvrdit će sankcije (faze 2) o kojima je odlučeno prije dva tjedna. Među njima, o produljenju liste osoba koje su pogođene zabranom viza i zamrzavanjem imovine«, rekla je pred zastupnicima Bundestaga. »U slučaju eskalacije, spremni smo u svakom trenutku prijeći na fazu 3 sankcija i radit će se bez sumnje o ekonomskim sankcijama«, dodala je.

U četvrtak navečer počinje dvodnevni summit EU-a kojim će dominirati pitanje ukrajinske krize.

NOVO 10:28 Francuski ministar obrane rekao je da će u petak posjetiti Poljsku i baltičke republike kako bi razgovarali o mogućim mjerama za jačanje njihove sigurnosti nakon što je Rusija pripojila Krim.

NOVO 8:56 Zapovjednik ukrajinske mornarice Sergej Gajduk, kojeg su u srijedu zadržale proruske snage na Krimu, oslobođen je tijekom noći na četvrtak, objavio je u četvrtak ured ukrajinskog predsjednika a prenosi agencija Interfax.

Proruske snage na Krimu privremeno su zadržale Gajduka u srijedu ujutro kada su preuzele kontrolu nad glavnim stožerom ukrajinske mornarice u Sevastopolju.

Iz ureda tužitelja u tom gradu objasnili su da je po njihovim izvorima Gajduk prenosio ukrajinskim vojnim postrojbama naređenja iz Kijeva da koriste oružje protiv civila.

“Svi drugi civilni taoci koje su držali ruski vojnici i predstavnici novih samoproglašenih vlasti” na Krimu oslobođeni su tijekom noći, kaže se u priopćenju koje je objavio ured ukrajinskog predsjednika.

NOVO 7:52 Pravni postupak potreban da bi Krim formalno postao dio Rusije bit će dovršen ovaj tjedan, rekao je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

“Poduzimaju se praktični koraci kako bi se proveo sporazum o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Rusije”, navodi Itar-Tass Lavrova. “Pravni postupak bit će dovršen ovaj tjedan”.

Ruska administracija počela je izdavati ruske putovnice na Krimu. “Proces je počeo. Već smo izdali dio putovnica danas (srijeda) a posao će se iz dana u dan dodatno intenzivirati”, rekao je šef ruske službe za migracije Konstantin Romodanovski.

Nacrt zakona koji je u srijedu donjem domu ruskog parlamenta uputio predsjednik Vladimir Putin predviđa da će ukrajinski stanovnici tog poluotoka, čim se Krim pripoji Rusiji, biti ruski građani.

Romodanovski nije pojasnio na koji će način živjeti i raditi na Krimu osobe koje ne žele prihvatiti rusko državljanstvo. “Imamo važnijih zadaća koje treba ispuniti”, rekao je.

NOVO 2:08 Američki predsjednik Barack Obama isključio je u srijedu mogućnost američkog vojnog uključivanja u događanja u Ukrajini, zagovarajući diplomatsko rješenje u sukobu između Ukrajine i Rusije zbog Krima.

“Nećemo se dati uvući u vojni izlet u Ukrajini”, rekao je Obama u intervjuu jednoj američkoj televizijskoj postaji.

“Ne trebamo izazivati rat s Rusijom”, naglasio je američki predsjednik.

Obama, koji je u ponedjeljak uveo sankcije za 11 dužnosnika iz Rusije i Ukrajine, rekao je da će SAD poduprijeti diplomatske napore kako bi se izvršio pritisak na Rusiju.

“Postoji bolji put i ja mislim da čak i Ukrajinci uviđaju da ne bi bilo dobro da se Rusija vojno angažira, to ne bi bilo dobro ni za Ukrajinu”, poručio je.

Istodobno je najavio uvođenje dodatnih sankcija u slijedećih nekoliko dana.

Ako Rusija je popusti međunarodnom pritisku, “možete očekivati još više učinkovitih gospodarskih akcija u suradnji s našim europskim saveznicima, koje bi mogle u konačnici imati značajan učinak na rusko gospodarstvo”, rekao je američki predsjednik.