"Poslednjih dvanaest godina mog rada - to nije novinarstvo već borba za glavu", jedna je od Tijanićevih oporučnih izjava koje su danas prenijeli srpski mediji
O svom stavu je kazao: “Ku…im se da ljudi ne bi videli moj strah. Da me zbog tog kukavičluka ne prezru. Zato se pravim hrabar u situacijama koje su ludačke. Spisak mojih neprijatelja je `ko je ko u Srbiji od najmoćnijih ljudi`. Kako bih preživeo te neprijatelje ja sam morao da budem zvonar Bogorodične crkve – ružan, grbav, nikakav. Ali da zvonim vrlo daleko”.
“Ne bih voleo da me srpsko novinarstvo uopšte pamti. Voleo bih da ostavim dve, tri knjige svojih tekstova. I da samo studenti novinarstva, kada hoće da vide kakav je ludak bio Tijanić uzmu i pročitaju nekoliko tekstova. Poslednjih dvanaest godina mog rada – to nije novinarstvo već borba za glavu”, jedna je od Tijanićevih oporučnih izjava koje su danas prenijeli srpski mediji.
“Često mi se u snu javlja Podujevo, dedina kuća. Ne, nemam danas nikoga na Kosovu. Čekaju me Dečani. Lagano umirem, stojeći na nogama kao neka vrsta ludog dinosaurusa!”, kazao je Tijanić.
