NEW YORK – Aktivisti su ocijenili da prvi nacrt UN-ovog sporazuma o reguliranju 60 milijardi dolara vrijedne trgovine oružjem u svijetu »ima više rupa nego probušena kanta«.

U svijetu svake minute jedna osoba gine uslijed oružanog nasilja, a aktivisti za nadzor oružja kažu da su potrebna pravila koja bi spriječila da se oružje nezakonitom trgovinom slijeva u područja sukoba i potiče ratove i zločine. Sukobi u Siriji i drugdje dokazuju da je sporazum nužan, tvrde.

»Naše primjedbe ovom tekstu su da u ovom trenutku ima više rupa nego izbušena kanta«, rekla je novinarima Anna Macdonald, koja vodi sektor za kontrolu oružja pri organizaciji Oxfam. »A ako se te rupe ne začepe na kraju nećemo imati sporazum koji čuva živote«.

»Tekst koji će otići s ove konferencije ne smije biti tekst s rupama. To mora biti pristojan tekst čak i ako se vrati natrag Općoj skupštini«, rekao je Brian Woods zadužen za nadzor oružja i ljudska prava pri organizaciji Amnesty International.

Nacrt sporazuma trenutno kaže da će stupiti na snagu nakon što ga ratificira 65 država za što neki aktivisti tvrde da će biti potrebno i do 10 godina. Zagovornici strožeg nadzora trgovine oružjem kažu da bi trebalo biti potrebno samo 30 ratifikacija.

»Svaki važniji element ima velikih rupa«, rekao je Peter Herby, načelnik odjela za nadzor oružja pri Međunarodnom odboru Crvenog križa. »Postoji vrlo veliki rizik da će ovaj sporazum jednostavno ratificirati status quo umjesto da ga promijeni«.

»Umjesto da proizvede najviše moguće standarde za transfere svog konvencionalnog oružja, on će dopustiti mnogim državama da jednostavno nastave raditi to što rade«, rekao je Herby.

Iako je većina država članica UN-a za snažniji sporazum aktivisti kažu da pregovore povremeno primjedbama i prekidima zavlači manjina država među kojima su Sirija, Sjeverna Koreja, Iran, Egipat i Alžir.

Postoje podjele oko ključnih pitanja poput onoga trebaju li ljudska prava biti obvezan kriterij za utvrđivanje treba li vlada dopustiti izvoz oružja u određenu zemlju. Herby ocjenjuje da osvrti na humanitarno pravo u nacrtu »vjerojtano ne bi napravili veću razliku u praksi«.

Macdonald je navela nekoliko kritika. Ona je rekla da spektar oružja u nacrtu sporazuma mora biti proširen, posebice kako bi uključio streljivo, pravila procjene rizika prije odoborenja prodaje oružja moraju biti postrožena a cijeli sporazum se mora proširiti kako bi pokrio svu globalnu trgovinu oružjem a ne samo nezakonitu prodaju.

Organizacija Conflict Awareness Project je rekla da je nacrt sporazuma toliko »slab i razvodnjen da će zadovoljiti nezakonite trgovce oružjem«. »Slab jezik sporazuma znači da se posao nastavlja po starom za krijumčare koji pune arsenale najgorih kršitelja ljudskih prava u svijetu«, rekla je Kathi Lynn Austin iz te organizcaije.

Jedan od razloga zašto su održani ovomjesečni pregovori je što je SAD, najveći svjetski trgovac oružjem s udjelom od 40 posto na globalnom tržištu konvencionalnog naoružanja, promijenio svoju politiku glede tog pitanja nakon što je Barack Obama postao predsjednik i 2009. odlučio podržati sporazum.