Od strateškog je interesa za BiH da se energetske snažnije uveže s Hrvatskom kako bi se oslobodila ovisnosti o ruskome plinu kroz projekt Južne plinske interkonekcije. kojim bi upravljala kompanija koja je pod utjecajem kruga NATO-a i EU-a, ocijenjeno je u Mostaru na predstavljanju energetske studije.

Institut za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba, zajedno s Institutom za društveno-politička istraživanja (IPDI) iz Mostara i uz potporu hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), predstavio je u Mostaru studiju “Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom”.

Dr. Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba ocijenio je kako je iznimno važno BiH povezati preko plinovoda s LNG terminalom na otoku Krku, koji je nakon ruske agresije na Ukrajinu pokazao stratešku važnost za Hrvatsku.

“BiH nema boljeg saveznika od Hrvatska u ovome pitanju”, rekao je dr Akrap. Pojasnio je kako je izgradnja plinovoda Južne plinske interkonekcije strateški važna za BiH kako bi se oduprla ovisnosti o Rusiji.

“Južna plinska interkonekcija je strateški važna, kao i to da bude pod tvrtkom koja će biti neovisna od ruskih političkih i sigurnosnih utjecaja i opskrbi plinom”, dodao je.

Američka administracija inzistira da taj projekt izgradi i njime upravlja kompanija Bh. Gas, sa sjedištem u Sarajevu, dok hrvatski politički predstavnici iz BiH smatraju kako bi taj projekt trebala realizirati posve nova kompanija sa sjedištem u Mostaru. Zbog toga se u nekoliko navrata hrvatski čelnik iz BiH Dragan Čović našao na meti osuda američkih dužnosnika.

Prigodom nedavnoga susreta s Čovićem u Zagrebu premijer Andrej Plenković rekao je kako se moraju uvažavati i stajališta i strateški interes Hrvata u BiH oko toga projekta.

Dr. Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba smatra kako BiH mora steći svoju energetsku neovisnost o ruskome plinu tako da “operaterom nove tvrtke trebaju upravljati države članica EU i NATO-a preko svojih instrumenata kako bi izvori neovisno od ruskoga plina mogli opskrbljivati sigurno i pouzdano BiH”.

Po njegovu tumačenju upravo bi Južna plinska interkonekcija osigurala dugoročnu neovisnost i stabilnost BiH.

Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Dražen Barbarić ocijenio je kako je trenutačni plinski operater u Federaciji BiH kompanija koja je “gubitaš i opterećena korupcijom”. Pojasnio je kako je nelogično da kompanija, očito aludirajući na Bh. Gas, može biti partner s obzirom da je izložena malignom utjecaju Rusije, Irana i Turske.

Mađarski plinski operater FGSZ, preko kojega je BiH do 2021. dobivala plin, tužio je Bh. Gas pred Arbitražnim sudištem u Zurichu tražeći odštetu od 21,1 milijuna dolara zbog njihove odluke o jednostranom raskidu opskrbe plinom i prijelazom na Turski tok, projekt ruskog Gazproma i Turske. Donošenje odluke o tome očekuje se u prvom tromjesečju ove godine, ranije su najavili iz mađarskog FGSZ-a.