Maksimalni iznosi zajedničkih kreditnih kapaciteta za dva krizna fonda za spas zemalja članica eurozone (ESM i EFSF) podignuti su s 500 na 700 milijardi eura
Ako odbije mjere štednje što ih je predložila vlada Janeza Janše, lako se može dogoditi da će i Slovenija morati zatražiti pomoć europskog fonda za spas eura, upozorio je u petak slovenski ministar financija Janez Šušteršič u Kopenhagenu, gdje su se ministri financija eurozone dogovorili o proširenju volumena fonda za spas eurozone.
Maksimalni iznosi zajedničkih kreditnih kapaciteta za dva krizna fonda za spas zemalja članica eurozone, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) i Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), podignuti su s 500 na 700 milijardi eura.
Hoće li to biti dovoljno kako bi se zaustavilo širenje krize i spriječile špekulacije na financijskim tržištima Španjolske i Italije, zasad nitko ne može znati sa sigurnošću.
Upitan hoće li jučerašnje povećanje iznosa dvaju fondova namijenjenih suzbijanju dužničke krize u eurozoni umiriti financijska tržišta, Šušteršič je odgovorio da na određeno razdoblje sigurno hoće, no i da će za to trebati konkretni rezultati u Grčkoj i drugdje.
»Danas raspravljamo o Španjolskoj i još nekim državama, no ako u Sloveniji ne napravimo ono što smo najavili da ćemo napraviti, za nekoliko ćemo mjeseci vjerojatno raspravljati o Sloveniji«, kazao je Šušteršič.
»Možda ćemo na kraju biti sretni da takav fond postoji, jer u slučaju da mjere štednje što ih predlažemo budu blokirane, lako se može dogoditi da ćemo i sami vrlo skoro morati pokucati na njegova vrata«, kazao je slovenski ministar.
Slovenska vlada predložila je stroge mjere štednje kojima bi se uštedjelo preko 800 milijuna eura samo u ovoj godini i prepolovio proračunski deficit, no mjere su naišle na oštro protivljenje sindikata, koji najavljuju generalni štrajk i referendum.
