Svima koji žive u Hrvatskoj odsad će biti teže skrivati dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore društava, kriptoimovine i platformi. Naime, od jučer su na snazi izmjene i dopune Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza kojim su institucije nadležne za porez dobile veća ovlaštenja i alate za automatsku razmjenu informacija s drugim državama članicama Europske unije.

Cilj je omogućiti učinkovitu razmjenu informacija radi sprječavanja izbjegavanja oporezivanja, utaje poreza te zloupotrebe offshore struktura. Time se postiže harmonizirani pristup unutar Europske unije, što znači da su pravila jednaka u svim državama članicama.

Razmjena podataka

U praksi, zakon predviđa da financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kriptoimovinu, prikupljaju i čuvaju podatke o svojim korisnicima i njihovim transakcijama. Podaci uključuju informacije o kupnji, prodaji i prijenosu kriptoimovine, prihodima od dividendi, kamata i drugih financijskih instrumenata, kao i detalje o računima i vlasničkim udjelima korisnika. Financijske institucije potom te podatke dostavljaju Poreznoj upravi, koja provodi kontrolu i obrađuje informacije. Radi veće transparentnosti, zakonom se proširuje i opseg podataka koji se moraju razmjenjivati, poput primjerice dodatnih podataka o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi računa, investicijskih udjela, itd.

Prilikom međusobne razmjene podataka između poreznih i carinskih uprava te ministarstava financija članica Europske unije, naglasak će se staviti na automatsku razmjenu poreznih informacija, financijskih računa, informacija o dohotku, kriptoimovini, izvješćima platformi, te na razmjenu podataka u okviru međunarodnih sporazuma. Brža razmjena informacija između članica moguća je zahvaljujući dvjema europskim direktivama, koje su obuhvaćene zakonom, a koje reguliraju razmjenu informacija o kriptoimovini i prihodima te financijskim računima, kao i suradnju u području oporezivanja i obveza izvješćivanja za određene platforme.

Ekonomski analitičar Ernest Vlačić pojašnjava da se time ne krši GDPR, direktiva o zaštiti osobnih podataka, jer će tijela nadležna za poreze tražiti objašnjenje porijekla nečijeg novca na računu, ili duga, a ne nečije osobne podatke koji bi se potom dijelili drugima. Sada će sve što imate ili osvarujete u Europskoj uniji biti transparentije i vidljivije, kaže Vlačić. Primjerice, ako netko iz Hrvatske iznajmljuje stan u Beču i na temelju toga ostvaruje prihod, to će odsad biti vidljivo i drugim poreznim upravama u EU-u jer porezna uprava automatski dijeli takve podatke s nadležnim poreznim tijelima dotične države. Isto je i kod kriptoimovine – ako hrvatski državljanin koristi njemačku kriptoplatformu, imat će svoje podatke u njemačkoj poreznoj upravi, koja ih potom šalje hrvatskoj poreznoj upravi koja ima ovlasti provjeravati i tražiti dodatne informacije te može izreći kazne u slučaju nepridržavanja pravila.

Zahtjevna implementacija

Ekonomski analitičar Vlačić podsjeća da se danas teško može nešto platiti gotovinom, čak i nekretnine u Hrvatskoj, jer za velike količine gotovog novca morate imati debelo obrazloženje, a pitanje je hoće li ga banka uopće uzeti u obzir.

– Namjera je da se ljudi klone gotovine kojoj ne mogu dokazati porijeklo jer takva gotovina postaje operativni problem s obzirom na to da je nećete moći investirati, navodi Vlačić.

Upravo je jačanje i proširivanje mehanizma razmjene informacija glavno oružje Europske unije za borbu protiv porezne utaje, pranja novca i financiranja terorizma, no Vlačić napominje da se daleko veći potencijal za oporezivanje nalazi u zemljama izvan Unije, a taj kapital će EU sve teže oporezovati jer danas svjedočimo ozbiljnoj deglobalizaciji zbog koje se države i kontinetni zatvaraju pa će takvom novcu teže biti ući u trag.

U slučaju uspješne i dosljedne provedbe očekuje se značajno smanjenje sive zone: neprijavljenih prihoda, neopaženih kapitalnih dobitaka, ilegalnog transfera novca i izbjegavanja poreza. Puna primjena očekuje se kroz godinu dana jer je implementacija logistički i tehnički zahtjevna.

Prihod od kriptovaluta

Stručnjaci iz financijske industrije uglavnom smatraju da će se ovim mehanizmima povećati transparentnost i biti više jasnoće za sektor kriptovaluta te pozivaju sve koji ne žele probleme da uredno prijave dobitke i prihod od kripta jer će ih porezne uprave kad-tad pronaći. Naime, anketna studija neovisne organizacije EU Tax Observatory pokazala je da više od 70 posto kriptoinvestitora trenutno ne prijavljuje prihode. S druge strane, trgovci kriptovalutama pak strahuju da će sistem biti previše rigorozan i da će učiniti kriptoulaganja nepraktičnim ili neprivlačnim, naročito za male ulagače.