RIJEKA – Hrvatska narodna banka jučer je objavila publikaciju Makroprudencijalna dijagnostika, u kojoj navodi da bi, iako se nastavlja zamah na tržištu stambenih nekretnina, očekivano pooštravanje uvjeta financiranja moglo djelomice utjecati na slabljenje aktivnosti na tržištu. Kažu da neizvjesni gospodarski izgledi, kao i stroži uvjeti financiranja uz moguć porast tereta otplaćivanja duga kućanstava, jačaju rizik preokreta na tržištu nekretnina.

– Povišena inflacija i rast troškova gradnje mogli bi i nadalje podupirati rast cijena nekretnina. S druge strane, porast kamatnih stopa mogao bi smanjiti priuštivost stambenih nekretnina, kao i investicijsku potražnju za njima, što bi nepovoljno djelovalo na tržišnu likvidnost i cijene, ističe HNB. Pritom, navode dalje, umjerena izloženost kreditnih institucija tržištu nekretnina u odnosu na regulatorni kapital ublažava sistemske rizike koji proizlaze iz ranjivosti akumuliranih u tom sektoru.

Dakle, unatoč jačanju rizika, HNB u drugom tromjesečju 2022. nije mijenjao instrumente makrobonitetne politike, s obzirom na to da se ocjenjuje kako su postojeći instrumenti u ovom trenutku odgovarajuća reakcija na utvrđene sistemske rizike i ranjivosti hrvatskoga financijskog sustava. Stoga nedavno uvedena stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 0,5 posto (uvedena u ožujku) ostaje na toj razini, odnosno zadržana je na tome. Što se tiče postupanja po preporukama Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), koji stalno upozorava članice na rizike s tržišta nekretnina, navodi se da je taj odbor u prvoj polovini 2022. preporučio uzajamnu primjenu nekoliko novih nacionalnih mjera. Riječ je o mjerama čije su uzajamno priznavanje zatražile Nizozemska, Litva i Belgija, a vezane su za osiguravanje kredita za kupnju nekretnina. No, HNB navodi da neće propisati uzajamnu primjenu navedenih makrobonitetnih mjera jer krajem 2021. domaće kreditne institucije nisu imale značajnih izloženosti niti u jednoj od ove tri zemlje. Kao materijalno značajne izdvajaju se Bosna i Hercegovina i Crna Gora, no utvrđeno je da trenutno ne postoji rizik prekomjernoga kreditnog rasta koji bi zahtijevao poduzimanje regulatornih mjera za hrvatske banke izložene tim tržištima.

HNB podsjeća da je, kao odgovor na nastavak rasta cikličkih sistemskih rizika, više zemalja Europskog gospodarskog prostora (EGP) povisilo stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Iako stopu protucikličkoga zaštitnog sloja različitu od nule trenutno primjenjuje samo pet zemalja članica ESRB-a (među kojima smo i mi), i to u rasponu od 0,5 posto do 1,5 posto, njihov bi broj do 1. kolovoza 2023. trebao porasti na šesnaest, najavljuje HNB. Dakle, cijela Europa postrožava mjere bankama za odobravanje kredita za kupnju nekretnina. Mi smo nešto u tom dijelu već radili, odnosno zaoštrili uvjete i uveli spomenutu stopu, a HNB očito procjenuje da je zasad to dovoljno.