Već se danima u javnosti nagađa tko bi na mjestu smijenjenog, i potom uhićenog, bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića mogao preuzeti to mjesto. Govori se o Mladenu Paviću, danas državnom tajniku u Ministarstvu kulture, ranije u resoru poljoprivrede, a prije toga novinaru i glasnogovorniku niza istaknutih HDZ-ovih političara u eri Ive Sanadera i Kolinde Grabar-Kitarović. U igri je i ime sadašnje pomoćnice glavnog državnog inspektora Vedrane Filipović-Grčić, no poanta je da Državni inspektorat trenutno nema čelnu osobu, pa čak ni vršitelja dužnosti već te poslove obavljaju zamjenici i pomoćnici. A Državni inspektorat nije jedina institucija ili državna i javna tvrtka koja nema vodstvo, ili pak ima privremeno vodstvo. Takvih je cijeli niz nakon opoziva šefova uprava krajem studenoga prošle godine, a oni koji su imenovani za vršitelje dužnosti dobili su mandat na šest mjeseci.

Slučaj HEP-a

Sjećamo se, riječ je o nekima od velikih i važnih tvrtki kao što su HŽ Infrastruktura, ACI i druge. Odlukom Vlade od 27. studenoga, umjesto Ivana Čule u Hrvatskoj pošti imenovana je Ivana Mrkonjić za predsjednicu uprave, do imenovanja novog predsjednika uprave putem javnog natječaja, na razdoblje od najduže šest mjeseci. U društvu HŽ Infrastruktura umjesto Ivana Kršića imenovan je Damir Lončarić, također na 6 mjeseci, do natječaja. U ACI-ju je umjesto Kristijana Pavića imenovana Ankica Kruljac s istim uvjetima, u Hrvatskoj lutriji umjesto Ignacija Čuture imenovana je Nikolina Klaić, opet s istim uvjetima, u tvrtki Odašiljači i veze umjesto Mate Botice došao je kao v. d. Denis Nikola Kulišić, a do promjene je došlo i na mjestu ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – umjesto Luciana Vukelića, kao v. d. je nastupio Hrvoje Šušković.

Svi oni dakle već skoro dva mjeseca funkcioniraju s privremenim upravama, ali Vlade premijera Andreja Plenkovića i ranije su bile sklone imenovanju vršitelja dužnosti, koji su znali ostajati na tim dužnostima i daleko duže od šest mjeseci. Primjera je bezbroj, ali prisjetimo se nekih – na čelu jedne od najvećih državnih tvrtki, Hrvatske elektroprivrede već je mjesecima Vice Oršulić, dok je smijenjeni Frane Barbarić nakon afere s kućom na Hvaru i afere plin za cent i dalje zaposlenik HEP-a, kao savjetnik uprave. Od tada je prošlo preko dvije godine, ali šef HEP-a i dalje ima status privremenog šefa uprave. Slično je bilo i u Jadroliniji, gdje je Robert Blažinović neko vrijeme imao privremeni status, a i u sektoru zračnog prometa, primjerice u Zračnoj luci Split Josip Čorić je imenovan kao privremena uprava, slično kao i cijeli Nadzorni odbor u Zračnoj luci Pula. Isti slučaj je bio i u Hrvatskim cestama nakon odlaska Josipa Škorića, a ni Hrvatske šume nisu daleko, jer ondje je bivša uprava u liku Nediljka Duića prisutna zajedno s novom, u liku Josipa Radanovića.

Vrijeme priprema

Slično je i u ministarstvima, pa tako u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture nakon lokalnih izbora 2025., kad je državni tajnik Josip Bilaver otišao na izbore i postao župan Zadarske županije, nikad nije popunjeno mjesto državnog tajnika. To je doduše manje bitno jer je riječ o političkom mjestu i takvih tajnika može biti više, a može biti i nula ako nekome od ministara nisu potrebni, no kad je riječ o javnim tvrtkama ili institucijama poput Državnog inspektorata koji objedinjuje ogromni posao svih inspekcija, od sanitarne inspekcije do inspekcije rada, malo je čudno da se takvi problemi hitno ne rješavaju i da nova kadrovska rješenja nisu spremna u trenutku kad kreću opozivi.

Razlog je, naravno, u tome da treba ostaviti vremena za pripremu i provedbu natječaja, i to je logično objašnjenje, a jednako tako upravo na snagu stupa novi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je donesen u sklopu pristupanja OECD-u, s ciljem depolitizacije i profesionalizacije rada uprava. Sad se čeka i donošenje uredbe koja će to i konkretno, praktično primjeniti u praksi, a u prijevodu to znači i novi način biranja nadzornih odbora, a i nova očekivanja od novih uprava.

To znači da će praktički sve uprave u reizbor, a hoće li to značiti da će neki od postojećih šefova tvrtki ostati na dužnostima nije sporno – samo će morati proći potrebne procedure.

Najbolje prakse i preporuke

U zadnjih godinu i pol, znajući da ih to čeka, u Vladi zato i nisu kretali u veći ciklus novih imenovanja, pa tako ni u HEP-u i drugdje, jer su znali da će onda morati ponovo raspisivati natječaje i tražiti nove, depolitizirane kadrove. Zato će se, nakon stupanja nove uredbe na snagu, do ljeta početi raspisivati novi natječaji, i to po novom modelu izbora uprava državnih i javnih tvrtki. Uredba će uskoro ići u javno savjetovanje, »prema najboljim praksama i preporukama OECD-a«, kako stoji u stavu Vlade.