Hrvatska je pravomoćno izgubila spor na Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu zbog nezakonitog pritvaranja i protjerivanja turskog državljanina kurdskog podrijetla Yilmaza Kökbalika. Hrvatske vlasti onemogućile su pravo na međunarodnu zaštitu od političkog progona i mučenja kojima je bio izložen od režima u Turskoj. Umjesto sigurnosti i podrške, hrvatska policija mu je uskratila slobodu i deportacijom 2021. izložila ga riziku od ponovnog mučenja i opasnosti od smrti.

Hrvatska mu je dužna isplatiti 8.500 eura naknade za pretrpljenu štetu, makar je riječ o simboličnom iznosu u odnosu na ključni epilog presude.

Uhićen, zatvoren i mučen u turskom zatvoru

Slučaj o kojem smo izvijestili u srpnju sada je dobio pravomoćni epilog, priopćili su iz Centra za mirovne studije (CMS). Riječ je već o trećoj presudi Suda u Strasbourgu o kršenju ljudskih prava izbjeglica u Hrvatskoj. Centar za mirovne studije i druge organizacije godinama upozoravaju da Hrvatska sustavno i nezakonito protjeruje izbjeglice, uskraćuje im pravo na azil, odvjetnika i pravnu zaštitu.

Antonia Pindulić pravnica iz Centra za mirovne studije i Marija Ana Brnčić iz Odvjetničkog društva Jelavić i partneri o slučaju Kurda iz Turske koji je u Hrvatskoj pokušao zatražiti međunarodnu zaštitu / Foto: Robert Anić /PIXSELL

Iako je presuda posebno važna za sve druge osobe koje su bile ili će biti žrtve nezakonitih protjerivanja, činjenica je da je Kökbalik od Hrvatske tražio međunarodnu pravnu zaštitu zbog političkog progona i ugroze života. Hrvatske su vlasti Kokbalika poslale u Sjevernu Makedoniju bez da su prethodno ispitale je li to za njega sigurno i prijeti li mu tamo rizik od vraćanja u zemlju podrijetla – Tursku.

Yilmaz Kökbalik pobunio se u Turskoj protiv autoritarne vlasti tamošnjeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, boreći se za demokraciju, jednakost i društvenu pravdu u javnim govorima i objavljujući postove na društvenim mrežama. Zbog svojih uvjerenja, kurdskog podrijetla i političkog djelovanja bio je uhićen, zatvoren i mučen te je bio prisiljen pobjeći iz Turske jer su mu sigurnost i sloboda bili ugroženi. Došao je prije četiri godine u Hrvatsku tražeći azil i zaštitu, nadajući se da će u jednoj europskoj zemlji s demokratskim institucijama pronaći sigurnost. No, Sud u Strasbourgu jasno je utvrdio da je Hrvatska prekršila zabranu mučenja i pravo na učinkoviti pravni lijek.

Policija ignorirala odvjetnika i ured Pučke pravobraniteljice

Podsjećamo, namjeru da zatraži azil prenio je čak i preko odvjetnika, ali i pred upraviteljem detencijskog centra u prisustvu savjetnice Pučke pravobraniteljice. Hrvatska policija to je ignorirala. No, kako je ranije istaknula odvjetnica Marija Ana Brnčić iz odvjetničkog društva Jelavić i partneri koji su zastupali Kökbalika u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava:

– Sud je utvrdio da su hrvatske vlasti uskratile odvjetniku podnositelja zahtjeva kontakt sa strankom i to, po mišljenju Suda, s ciljem da spriječe odvjetnika da pomogne podnositelju zahtjeva u vezi s njegovom pravnom situacijom u Hrvatskoj, upozorila je Brnčić.

Detalji presude, upozorenje hrvatskim vlastima

Europski sud za ljudska prava utvrdio je tri ključne činjenice:

Prvo, Sud je potvrdio da osobe koje ne poznaju hrvatski jezik ni pravni sustav ne mogu same osporiti odluku o protjerivanju pred sudom bez odvjetnika. Većina izbjeglica protjeranih iz Hrvatske u posljednjih devet godina – često nasilno, izvan bilo kakve procedure – nalazila se upravo u toj situaciji, slično kao u slučaju M.H. protiv Hrvatske. Riječ je o tragediji malene Madine Hussiny žrtvi pushbacka koja je zajedno s obitelji protjerana iz Hrvatske – djevojčica je poginula u naletu vlaka na granici RH i Srbije 21.studenoga 2017. Ostalim izbjeglicama i migrantima u detenciji onemogućen je pristup odvjetniku i/ili sustavu azila.

Drugo, ni podnošenje tužbe protiv odluke o protjerivanju Kökbaliku ne bi omogućilo ostanak u Hrvatskoj do odluke suda.  Naime, nijedan od pravnih lijekova na koje se Vlada pozvala nije imao automatski odgodni učinak, što je nužan uvjet za učinkovitost u ovakvim slučajevima. Iako se je zakon u međuvremenu izmijenio, u praksi mnoge osobe koje su nezakonito protjerane ne dobiju odluku, ili ako je i dobiju – nemaju pristup odvjetniku. Stoga svi zaključci iz ove presude i dalje ostaju jednako relevantni za današnje postupke i slučajeve na hrvatskim granicama.

Treće, Sud je naglasio da čak ni obraćanje Ustavnom sudu radi odgode izvršenja protjerivanja, ni ustavna tužba ne bi imali automatski odgodni učinak, jer se te odluke obično donose mjesecima nakon podnošenja zahtjeva. Sud je time jasno demantirao Vladu RH, koja je ranije tvrdila da ustavna tužba predstavlja učinkovit pravni lijek, i pokazao da to nije dovoljno da bi se zaštitila prava ljudi kojima prijeti protjerivanje, ističu iz CMS-a.

– Ova presuda pobjeda je pravde i dokaz da se sustavne povrede ljudskih prava mogu i moraju osporavati. Centar za mirovne studije poziva nadležne institucije da prestanu s praksom nezakonitih protjerivanja, osiguraju pristup azilu, odvjetnicima i učinkovitim pravnim lijekovima te provedu sustavne promjene koje štite ljudsko dostojanstvo. Pravomoćna presuda za Yilmaza Kökbalika pokazuje da se borbom i ustrajnošću može izboriti pravda čak i pred najtvrđim sustavima, a istovremeno pruža nadu i orijentir za sve žrtve i njihove odvjetnike da se mogu obratiti Sudu i zaštititi svoja prava, priopćili su iz Centra.