„Riječ je o izuzetno nekorektnom potezu i, usuđujem se reći, činu koji zaslužuje da se ozbiljno zapitamo o međusobnom reciprocitetu“, reagirala je petak predsjednica HNV-a i saborska zastupnica Jasna Vojnić.

Vrtić  se gradio dvije godine

Istaknula je da je, u dogovoru s Gradom Suboticom i predškolskom ustanovom, HNV dvije godine gradio objekt u skladu s Odlukom o mreži dječjih vrtića u kojemu je bilo navedeno da se odgoj u vrtiću „Anđeli čuvari“ odvija na hrvatskom jeziku.

Međutim, posljednjeg dana upisa u vrtić HNV je dobio na mišljenje izmjenu Mreže vrtića u kojemu, kako ističe Jasna Vojnić, više ne stoji „na hrvatskom jeziku“, nego „na srpskom i hrvatskom jeziku“.

„Koliko god smo iskusili različite oblike simulacije, zaprječavanja i uskraćivanja, i koliko god mislili da smo spremni na sve, svaki put nas iznova duboko razočara ovakva i ovolika nekorektnost“, navela je.

Istaknula je da hrvatska zajednica „ne traži četrdeset kulturnih centara, nego samo da nam se ni minimalna prava koja imamo ne oduzimaju“.

Dodala je da će odluka o budućim potezima biti donesena nakon konzultacija s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Hrvatske i roditeljima Tavankuta koji godinama čekaju upis u hrvatske odjele.

Odluka o jeziku donesena je na sjednici Skupštine grada Subotice i za nju su glasovali vijećnici vladajuće većine Srpske napredne stranke (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara.

Nedostatak kadra? Ne baš

„Mislio sam da će nam vrtić koji je izgradila hrvatska vlada ona dati na korištenje kao donator, te da ćemo dobiti uvjete. Uvjete nismo dobili i mi smo ga uzeli u zakup kao svaki drugi objekt u Subotici i on postaje državni objekt. To što je netko ulagao i dao novac nas ne zanima“, obrazložio je odluku tehnički direktor Predškolske ustanove (PU) „Naša radost“ Veljko Vojnić.

Dodao je da iza takvoga rješenja ne stoje politički razlozi, već da problem leži u nedostatku kadrova koji ispunjavaju zakonske uvjete za rad na hrvatskom jeziku.

Veljko Vojnić, koji je i šef kluba vijećnika SNS-a u gradskoj skupštini, naveo je da predškolska ustanova ima 11 odgajatelja sa znanjem hrvatskog jezika, a da ih je za rad u novom vrtiću potrebno najmanje 15, te da „nije riječ o lošoj volji, već stvarnom nedostatku kadra“.

Vijećnici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) ocijenili su da je time poslana »ponižavajuća poruka da djeca Hrvata u Subotici nisu jednako važna kao djeca drugih naroda«, prenio je list „Hrvatska riječ“.

»Godinama su roditelji u Tavankutu dobivali odgovor da vrtić ne može biti otvoren jer nema dovoljno prostora za svu djecu. Kada je konačno izgrađen, i to zahvaljujući Republici Hrvatskoj koja ga je u potpunosti opremila, pojavljuje se novi uvjet – može, ali samo ako se rad odvija dvojezično«, rekao je na sjednici vijećnik DSHV-a Ninoslav Radak.

Tim povodom reagirao je i HNV koji je naveo kako nije istina da ne postoji dovoljno odgojitelja s licencom za rad na hrvatskom jeziku.

„To jednostavno nije istina. Trenutno imamo tri puta više stručnog kadra s licencom, ali su ti ljudi ili dobili otkaz jer su, navodno, sudjelovali u prosvjedima, ili nisu primljeni, ili su raspoređeni za rad u skupinama na srpskom jeziku“, priopćeno je iz HNV-a.

Politikantske igre

Novi, suvremeno opremljeni vrtić „Anđeli čuvari“ za 60-tero djece izgrađen je sredstvima donatora i novcem Vlade Hrvatske koja je u njega uložila 860.000 eura.

Objekt je u ožujku svečano otvorila hrvatska ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković uz poruku da je to konkretan primjer skrbi Hrvatske za sunarodnjake u Srbiji.

Vrtić u Tavankutu trebao bi biti uključen u sustav PU „Naša radost“, koja će snositi materijalne troškove i troškove plaća zaposlenih.

Osnivač ustanove „Naša radost“, koja ima 55 objekata, je Grad Subotica u kojemu je na vlasti SNS.

Kako prenose mediji na hrvatskom u Vojvodini, odnose gradske uprave i vodstva hrvatske zajednice godinama karakteriziraju česta neslaganja, nesporazumi, pa i oštri verbalni sukobi.

Veljko Vojnić, tehnički direktor i šef kluba vijećnika SNS-a u gradskoj skupštini, član je i vodstva Bunjevačkog nacionalnog vijeća, zajednice Bunjevaca, ne-Hrvata, koja se po identitetskim pitanjima često sukobljava s Hrvatima u Bačkoj.