Iako su pregovori o Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama trebali započeti s prvim danom rujna, od pregovora još uvijek ništa, a kad će, ne zna se, jer kako navodi predsjednik školskog Sindikata Preporod Željko Stipić, na adresu tog sindikata stigao je odgovor Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da će pregovaranje započeti oko 20. listopada.

– Taj je datum prošao i očito je da pregovori neće krenuti prije početka studenog, što za sindikate nikako nije dobro jer se skraćuje rok pregovaranja, a problem je i istek aktualnog Temeljnog kolektivnog ugovora. Očito će se nastojati u što kraćem roku doći do Temeljnog kolektivnog ugovora, kaže Stipić.

Premda pregovori još nisu počeli, nezadovoljstva ima, a među nezadovoljnicima su i stručni suradnici u školama koji su prema dosad važećim propisima zakinuti za plaćanje prekovremenog rada i pravo na uvećanje osnovne plaće za 4 posto, što na mjesečnoj bazi za stručne suradnike znači 300 do 400 kuna manju plaću u odnosu na učitelje.

Pojašnjavajući da je problem u članku 38. Kolektivnog ugovora, psihologinja Nada Kegalj kaže da cijeli Kolektivni ugovor piše o zaposlenicima, a taj članak samo o učiteljima.

Neposredan rad

– U Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama u poglavlju VIII. Umanjenje radne obveze učitelja, čl. 38., u stavcima 1. i 7. daje se pravo učiteljima na umanjenje tjedne norme za izvođenje neposrednog odgojno-obrazovnog rada za dva sata ili ostvarivanje prava na uvećanje osnovne plaće za 4 posto.

Dakle, samo učiteljima, a ne svim zaposlenicima.

Podsjećam da je u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navedeno da »stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima« koji iznosi 25 sati tjedno.

Sve je to i u skladu s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi koji kaže da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo.

Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima, stručno-razvojne i druge stručne poslove u skladu sa zahtjevima struke te ostale poslove koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada ili drugih zakona.

Što znači da stručni suradnici imaju 25 sati neposrednog rada s učenicima, a do 40-satnog radnog vremena rade na stručno-razvojnim i koordinacijskim poslovima, pripremi, pisanju mišljenja i nizu drugih poslova.

Legitimni zahtjevi

– Napominjemo da su stručni suradnici i jedini zaposlenici škole kojima se ne može prikazati, a time ni platiti prekovremeni rad, čak ni kada su voditelji županijskih stručnih vijeća ili članovi Stručnog povjerenstva Ureda za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta pri upisu u školu, niti kao zamjene u vrijeme bolesti učitelja.

Stoga tražimo izmjenu članka 38. Kolektivnog ugovora i da se osim učitelja u taj članak dodaju i stručni suradnici. Inače bi to značilo da stručni suradnici ne moraju obavljati neposredan rad s učenicima, kako im stoji u tjednim zaduženjima, pojašnjava Kegalj.

Ujedno dodaje da su u istoj situaciji stručni suradnici bili i prilikom donošenja posljednjeg Kolektivnog ugovora, a za rad bez prava na plaćanje prekovremenih sati te rad bez mogućnosti umanjenja tjedne norme ili uvećanja osnovne plaće za 4 posto, saznali su iz Narodnih novina kada je Kolektivni ugovor bio objavljen.

Navodeći da oba zahtjeva stručnih suradnika stoje, Stipić pojašnjava kako se radi o odredbama granskih ugovora koji proizlaze iz Temeljnog kolektivnog ugovora te da će se o njima raspravljati tek nakon postignutog dogovora oko Temeljnog ugovora.

O svemu tome ćemo raspravljati u pregovorima, a istovremeno zaprimamo i zahtjeve za pregovore o granskim ugovorima u što ulazi i status stručnih suradnika koji nisu izjednačeni sa statusom učitelja te ih podržavamo u njihovom traženju izjednačavanja statusa, zaključuje Stipić.

Podeblja »knjiga žalbi«

– Mi smo kao sindikat do sada zaprimili šezdesetak primjedbi i prijedloga kolega s terena. Svi ti prijedlozi jasno opisuju sve ono što zaposlenike u školama brine. Tu je pitanje svih pitanja, a to je osnovica plaće, ali i pitanje prava na topli obrok koje se sada posebno aktualizira u kontekstu uvođenja programa cjelodnevne nastave u škole.

Otvara se i pitanje dodatka za magisterij i doktorat, mogućnosti godišnjeg odmora duljeg od 30 dana. Primili smo i zahtjev za dnevnicu za izvanučioničku nastavu, bez obzira na to gdje se ona održava i cijeli niz sličnih zahtjeva članova, kaže Stipić.