Svojim obećanjem pomoći demonstrantima u Iranu ako budu ubijani od strane režima američki predsjednik sam se doveo pod pritisak. Čak i ljudi iz njegovih republikanskih redova upozoravaju Trumpa na opasnost koja može proizaći iz eventualnog napada. No, uz dano obećanje već sada je ubijeno nekoliko stotina demonstranata, podsjeća Deutsche Welle u vanjskopoltičkoj analizi.

Usred noći, 2. siječnja u 2:58 sati po vašingtonskom vremenu, američki predsjednik Donald Trump doveo se u situaciju u kojoj mora djelovati. Ako mirni demonstranti budu ubijani, napisao je Trump na svojoj internetskoj platformi Truth Social, SAD će pomoći Irancima: “Spremni smo za djelovanje”.

Republikanski senator, blizak predsjedniku, o vrhovnom vođi Irana ajatolahu Aliju Hameneiju kaže: “To je moderni Hitler, vjerski nacist, strašan čovjek.”

Vrijeme je da odstupi. “Ljudi žele da ode. Da sam ja na Vašem mjestu, gospodine predsjedniče, ubio bih to vodstvo koje ubija ljude. Morate tome stati na kraj!”

Zapaljeni automobili na ulicama Teherana na valu antirežimskih demonstracija / Stringer/WANA (West Asia News Agency) via REUTERS

Trump razmatra opcije

Danas će Trump dobiti opsežan brifing s mogućnostima djelovanja, piše Wall Street Journal, uključujući i vojne i nevojne opcije. To ne znači da će predsjednik već tada donijeti odluku. No Trump zna da je probudio očekivanja.

U nedjelju, za vrijeme leta predsjedničkim avionom Air Force Onea, on je govorio o situaciju u Iranu. “Čini se da su neki ljudi ubijeni, iako nisu trebali biti ubijeni”, rekao je Trump. “Oni tamo vladaju pomoću sile.” Sve se to vrlo pomno promatra, naglasio je, i rekao kako na raspolaganju ima neke vrlo snažne opcije. “I mi ćemo odlučiti.”

Brze operacije, spektakularne slike

Mark Warner, demokratski senator, čudi se: “U manje od godinu dana predsjednik Trump upotrijebio je američku vojsku za napade na Siriju, Irak, Iran, Jemen, Nigeriju i Venezuelu.” Sada prijeti Kolumbiji, Grenlandu i drugim državama. “Nisam siguran da su Amerikanci zaposlili Donalda Trumpa kao predsjednika kako bi Amerika po cijelom svijetu glumila policajca”, rekao je senator.

Uspjeh američke specijalne operacije u Venezueli Trumpa je opčinio. Ali i prije toga je on imao sklonost vojnim udarima – operacijama koje su bile jednostavne i niskorizične, ali su proizvodile spektakularne i dojmljive televizijske slike. Njemu se sviđa ta slika njega kao čovjeka koji djeluje odlučno i hrabro.

Intervencija sa suprotnim učinkom od željenog

No Iran je druga priča, on je sasvim drugačiji, upozorio je Trumpov stranački kolega, senator Rand Paul, na televiziji ABC: “Jedini problem koji imam s time da se kaže ‘Oh, sada ćemo bombardirati Iran’ jest to što to ponekad ima suprotan učinak. Ljudi se tada okupe oko svoje zastave i dožive to kao napad strane sile.”

Paulov demokratski kolega Tim Kaine dijeli to mišljenje. Vojna akcija bila bi “velika pogreška”, rekao je Kaine za CBS: “Trebali bismo održati pritisak sankcijama, koji je već pomogao u Siriji i koji ciljano naglašava zločine režima.”

Američka vojna intervencija samo bi probudila bolno sjećanje na američko svrgavanje iranskog premijera Mohammada Mossadeha 1950-ih godina. I omogućila bi režimu da vlastiti neuspjeh prebaci na teret Sjedinjenih Američkih Država.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei / Pixsell

Hoće li poslušati upozorenja?

Kao da je Trump čuo riječi ovog senatora, u noći na utorak uveo je carine: 25 posto za svaku zemlju koja i dalje posluje s Iranom, a izvozi robu u SAD.

Istodobno Bijela kuća sada stalno naglašava da se oslanja na diplomaciju. Na kraju krajeva, Iranci su signalizirali da žele razgovarati.

Vrlo je moguće da Trump instinktivno osjeća: pomoći iranskim demonstrantima vojskom lakše je reći nego učiniti. Jer to bi bilo složeno, moglo bi poći po zlu i imati neželjene posljedice.

Jednako je moguće, međutim, da predsjednik ta upozorenja na kraju jednostavno zanemari, napominje DW.