Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
“Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima, a prema riječima nastavnika škola je bučnija, ali pozitivno, jer više nije pogled usmjeren u ekran već u sugovornika", kazala je Dolenac
povezane vijesti
- SDP i Možemo!: Treba spriječiti zelenu grabež. Poljoprivrednicima otimaju zemlju zbog solarnih elektrana
- Možemo predstavio kampanju “Branili smo slobodu”: “Nikakvi ekstremni simboli nisu nas pokretali”
- Pedofil uhićen u Rijeci imao još najmanje 20 žrtava u Hrvatskoj, na video kontaktu je djeci pokazivao svoje spolovilo
ZAGREB – Nakon preporuke Grada Zagreba sto osnovnih škola u gradu uvelo je zabranu mobitela dok ostale planiraju, a iz škola su izvijestili da je među učenicima došlo do veće interakcije, bolje koncentracije i pada digitalnog vršnjačkog nasilja, rekla je u ponedjeljak zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenac.
“Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima, a prema riječima nastavnika škola je bučnija, ali pozitivno, jer više nije pogled usmjeren u ekran već u sugovornika”, kazala je Dolenac na konferenciji za medije.
Na početku ove školske godine osnovne škole dobile su preporuku Grada Zagreba da zabrane korištenje mobitela u školama, a 27. listopada provedena je anketa kako bi se vidjelo kako ide provedba.
Dolenac je rekla da se pozitivni učinci mogu podijeliti u tri cjeline: veća socijalna interakcija među učenicima, bolja kvaliteta nastave i akademskih rezultata te manje digitalnog nasilja među djecom.
Dolenac je rekla da je to važan korak. ali da ne rješava cijeli problem.
Digitalna zaštita djece
Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin predstavila je Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece.
Zakonom bi se se na nacionalnoj razini uređivalo korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, tako da djeca i dalje mogu donijeti mobitel u školu, ali ga po dolasku moraju isključiti i pohraniti na sigurno mjesto, čime se stvaraju uvjeti za učenje, razgovor i socijalizaciju umjesto gledanja u ekran; iznimke su dopuštene samo u slučaju medicinskih potreba, jer cilj nije zabrana radi zabrane, već zaštita fokusa, pažnje i međusobnih odnosa učenika.
Drugi prijedlog odnosi se na uvođenje obaveze da škole osiguraju filtrirane školske mreže, tako da školski internet u učionicama onemogućava pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima.
Zatim uveo bi se sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža, tako da djeca mlađa od 15 godina mogu otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja, pri čemu su platforme dužne uvesti učinkovite, sigurne i za privatnost neinvazivne načine provjere dobi – bez prikupljanja osobnih podataka, slanja dokumenata ili ugrožavanja privatnosti.
Nadalje, zakon uspostavlja sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje, jer će platforme biti obvezne jasno prikazivati poruke o prevenciji nasilja, omogućiti djeci jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja te ga ukloniti bez odgode dok je država odgovorna za edukacije i psihološku podršku u školama za djecu, roditelje i učitelje.
Kekin je ocijenila da djeca nemaju šanse protiv algoritama društvenih mreža koji su stvoreni da ih privuku, zadrže i učine ovisnima.
“Djeca između 9 i 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima i društvenim mrežama. U Hrvatskoj više od 70 posto učenika viših razreda osnovne škole provodi više od tri sata dnevno na internetu, a trećina djece žrtva je online nasilja barem jednom mjesečno, dok su četvrtina i sami počinitelji. Ove su statistike razorne, a država dosad nije imala nikakav zakon koji bi djecu štitio u digitalnom prostoru”, rekla je.
“Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva nego prostor zdravog razvoja, kreativnosti i međusobne povezanosti. ali samo ako postavimo jasna pravila koja čuvaju ono najvažnije: dječju pažnju, samopoštovanje i mentalno zdravlje”, poručila je Kekin.
