RIJEKA – Hrvatska udruga banaka nedavno je objavila da je zamijećen snažan rast stambenih kredita, pa su tako iznijeli podatke da su lani stambeni krediti rasli 6 do 7 posto, a u zadnjem kvartalu 2020. čak i po stopi od 14 posto, s tendencijom daljnjeg ubrzanja. Upitani o razlozima, u HUB-u su rekli da je među njima svakako APN, odnosno državne subvencije za kupnju stanova, no spomenuli su i želju dijela građana da obnove svoje u potresu stradale nekretnine, te rast potražnje neovisan o ova dva faktora, što još ne mogu do kraja objasniti.

Kada se, međutim, pojedinačno pita poslovne banke osjećaju li povećanu potražnju i izvan APN-a, čini se da tih »izvanjskih faktora«, odnosno značajnijeg optimizma, o čemu nagađaju u HUB-u, baš i nema: ono što se odobri ipak pretežito proizlazi iz APN-a. »Nema tu baš takvog porasta, sve se to vrti oko državnih subvencija, isplata se tada poveća i potom smiruje«, opisuju neslužbeno u bankarskim krugovima. U nekim su većim bankama lani zabilježili i pad stambenih kredita, što je posve razumljivo s obzirom na lockdown, u nekima je prirast stabilan, međutim, izvan državnih subvencija nema prevelikih odstupanja.

Sada je isto – banke se pripremaju i bruse ponude za novi krug APN-a. Nadaju se također značajnom odazivu klijenata kao i do sada, ali još je, kažu, prerano za procjenu. Činjenica je da su za banke sada stambeni krediti najsnažniji izvor potražnje u sektoru stanovništva jer gotovinski nenamjenski krediti koji su prije dvije godine bilježili snažan porast, od lani padaju. Ljudi štede, ne zadužuju se ako ne moraju.

I potrošnja je pala, a razlika se gomila na tekućim računima (a vista depoziti). S obzirom na to da je stambena potražnja najznačajnija, a da je mahom generirana potporama države, jasno je kako i samim bankama odgovaraju državne potpore: da ih nema, prodali bi znatno manje kredita. Logično je da se APN »cilja« jer su bolji uvjeti, no sve se to odrazi na cijene, o čemu je već podosta rečeno, pa je APN često na udaru kritika brojnih ekonomista, ali i Hrvatske narodne banke koja u nj upire prstom kao u glavnog krivca za rast cijena nekretnina.

Potražnja postoji

No, nedvojbeno je da potražnja postoji te da dio građana riješi stambeno pitanje. Na pitanje, dakle, o strukturi potražnje za stambenim kreditima, banke su u odgovorima gotovo u potpunosti fokusirane na APN. U Erste banci priznaju da je iznos novih kredita u segmentu stanovništva lani bio za 13 posto manji nego u 2019. Lani su, naime, plasirali ukupno preko 4,3 milijardi kuna novih kredita, a u 2019. 4,9 milijardi. To je, kažu, rezultat pada potražnje građana za novim kreditiranjem u travnju i svibnju prošle godine, prvenstveno za gotovinskim kreditima, uslijed okolnosti povezanih s epidemijom. U mjesecima nakon, novi su plasmani bilježili oporavak. Blagi pad bilježe i u segmentu stambenih kredita, a u prosincu čak i nešto veći.

– Tijekom 2020. interes klijenata za stambenim kreditima zadržao se na istim razinama kao 2019. Novi plasmani stambenih kredita iznosili su 1,4 milijarde kuna, što predstavlja blagi pad od 1 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. Kada promatramo samo prosinac 2020., novi plasmani stambenih kredita iznosili su 178 milijuna kuna, što predstavlja pad od 13 posto u odnosu na prosinac 2019., priznaju u Ersteu. I oni se, naravno, aktivno pripremaju za novo izdanje APN-a, a s obzirom da već bilježe upite zainteresiranih klijenata, očekuju da će interes biti na razini prethodnih godina. U posljednje četiri tranše APN-ova programa, Erste banka je građanima odobrila oko 2.310 subvencioniranih stambenih kredita, ukupnog iznosa od oko 1,3 milijarde kuna.

Zagrebačka banka je, navode u toj banci, i ove godine klijentima u APN-u pripremila iznimno povoljne uvjete financiranja.
– Nakon veoma uspješnog jesenskog ciklusa, i u ovom proljetnom bilježimo povećan interes klijenata u usporedbi s ovim periodom prošle godine, kažu u Zabi. Vjeruju da će i ove godine zajedno realizirati velik broj subvencioniranih kredita.

U Raiffeisen banci kratko navode da i u prethodnoj i u ovoj godini bilježe porast realiziranih stambenih kredita.
– Kao i kod svake prethodne tranše, RBA trenutno bilježi povećan interes klijenata za subvencionirane stambene kredite, preciziraju u ovoj banci. OTP banka također navodi da bilježi značajno zanimanje građana za APN kreditima, ali je, kažu, još prerano za konkretne prognoze.

Demografska obnova

– Što se tiče potražnje za stambenim kreditima bez državnog poticaja, možemo reći da je trend potražnje stabilan u odnosu na prošlu godinu, zaključuju u OTP-u. I iz Privredne banke Zagreb kratko poručuju da »zahvaljujući raznolikoj paleti kreditnih proizvoda i vrlo konkurentnim uvjetima, bilježe kontinuirani rast i interes klijenata za stambenim kreditima, te je dodatno povećan u razdoblju kada se zaprimaju zahtjevi za subvencionirane stambene kredite.«

I u Hrvatskoj poštanskoj banci fokusirani su na APN, a idu i korak dalje pa kažu da je to za njih »iznimno značajan kreditni program u kojem kao banka najpovoljnijim mogućim uvjetima podržavaju demografsku obnovu Hrvatske.« Lani je HPB odobrio više od tisuću subvencioniranih stambenih kredita, a predbilježbe i obrada zahtjeva u novom krugu koji je u tijeku ukazuju i dalje na velik interes građana. Kažu da i svojim redovnim kreditnim linijama nastoje omogućiti što povoljnije rješavanje stambenog pitanja. Do kraja godine za klijenta snose trošak izrade elaborata o procjeni vrijednosti nekretnine pa bilježe, kažu, povećanu potražnju i za redovnim stambenim kreditima.