Potrošačke cijene dobara i usluga u veljači su bile 3,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena inflacije za veljaču Državnog zavoda za statistiku, čime je inflacija ubrzala nakon što je u siječnju iznosila 3,4 posto i time se vratila na razinu iz studenog prošle godine. To je drugi mjesec zaredom u kojemu se bilježi ponovno ubrzavanje inflacije, a nakon što je u prosincu zabilježeno osjetno usporavanje rasta cijena s 3,8 posto u studenom na 3,3 posto, da bi u siječnju ove godine inflacija ponovno ubrzala. Veću stopu inflacije od Hrvatske u veljači je u eurozoni, prema Eurostatu, imala samo Slovačka sa stopom od 4 posto. U odnosu na mjesec prije, cijene u Hrvatskoj veće su za 0,3 posto.

Opet je najveći doprinos rastu cijena došao iz sektora usluga koje su u odnosu na lanjsku veljaču poskupjele za 7,7 posto, a slijede ih cijene energije s rastom od 4,3 posto. Ministar financija Tomislav Ćorić kaže da nije zadovoljan podacima o inflaciji, posebno u sektoru usluga.

U lošem smjeru

– Segment usluga, posebice u dijelu smještaja i ugostiteljstva, odnosno smjer u kojem se krećemo sigurno nije dobar i pozitivan za predstojeću sezonu i mislim da svi trebamo biti svjesni činjenice da će nastavak ovog trenda definitvno donijeti loše rezultate, a to je ono što želimo izbjeći, rekao je Ćorić, dodavši da će Vlada kao i u prethodnom razdoblju ići u smjeru zaštite najranjivijih skupina građana, poput zadržavanja niže stope PDV-a na isporuku energenata. Podsjetivši na visoke stope rasta hrvatskog BDP-a, Ćorić je napomenuo da takve povišene stope rasta u pravilu prate više stope inflacije.

No, osim rasta cijena usluga, zabrinjava ponovni rast cijena hrane koji je usporavao od lanjskog kolovoza, da bi u veljači cijene hrane ponovno ubrzale sa siječanjskih 3 posto na 3,6 posto.

I Hrvatska narodna banka u komentaru inflacije za veljaču navodi da je ukupna inflacija ubrzala »kao rezultat ubrzavanja rasta cijena hrane i energije«, tim više što se tzv. temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene hrane i energije) zadržala na istoj razini iz siječnja.

– Nakon što je gotovo kontinuirano usporavala od kolovoza 2025. do siječnja 2026., inflacija cijena hrane je ponovno ubrzala na 3,9 posto s 3,2 posto (prema Eurostatu op.a.) u siječnju uglavnom zbog novih tekućih pritisaka na cijene neprerađene hrane. Pritom je inflacija cijena neprerađene hrane ubrzala na 6,5 posto s 3,9 posto u siječnju, dok je inflacija cijena prerađene hrane ostala na 2,9 posto iz siječnja, navode u HNB-u.

Ministar Ćorić je prošlog mjeseca, komentirajući inflaciju u siječnju, rekao da analize pokazuju da je jedan dio inflacije generiralo podizanje naknada na lokalnoj razini, dodavši da »to nije pod ingerencijom Vlade«. Iako takve naknade zaista nisu pod Vladinom ingerencijom, činjenica je da su takva poskupljenja, a radi se prvenstveno o podizanju komunalnih naknada, usluga prikupljanja i odvoza komunalnog otpada te vodoopskrbe, došla isključivo od strane države.

Neslavni rekorderi

U HNB-u navode da usluge i dalje bilježe visoku godišnju stopu rasta u uvjetima izraženog rasta plaća, solidne domaće potražnje, ali i »ranijeg rasta određenih administrativnih cijena«, odnosno najamnina, naknade za uporabu cesta, odvoza smeća i odvodnje otpadnih voda. Usluge su tako i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji, ističu u središnjoj banci, te su u veljači ukupnoj inflaciji od 3,9 posto pridonosile s 2,4 postotna boda, dok je doprinos cijena hrane iznosio 1,1 postotni bod.

Podsjetimo da je na području Primorsko-goranske županije Grad Rijeka za oko 70 posto povećao cijene javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, dok je istodobno Grad Opatija donio odluku o povećanju komunalne naknade uz paralelno povećanje poreza na kuće za odmor. Komunalne naknade od početka ove godine porasle su u čitavom nizu gradova, a rekorderi su Dugo Selo, s povećanjem od 182 posto, i Makarska, gdje komunalne naknade rastu za nevjerojatnih 265 posto, Poskupjeli su i domovi za starije u Vukovarsko-srijemskoj županiji za 35 posto, Šibensko-kninskoj 20, Zadarskoj 15 posto, a od kolovoza 2024. do kolovoza 2025. domovi su u prosjeku poskupjeli za 11,4 posto.

Nije samo lokalna država dijelom krivac za rast inflacije jer su neka poskupljenja ipak bila pod ingerencijom Vlade, poput poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osigurana kod državnog osiguravatelja HZZO-a. Za 60 posto poskupjela je naknada za korištenje javnih cesta pri obveznom osiguranju motornih vozila, što je poskupljenje koje je također pod ingerencijom Vlade, kao i rast trošarina na duhanske proizvode, a cijene je još u prosincu, i to za više od 100 posto, podigla i državna pošta. Od prvog siječnja poskupjeli su struja i plin jer je Vlada prepolovila subvencije, a treba podsjetiti i da najnovije poskupljenje dolazi iz sektora pravosuđa jer je najavljeno udvostručenje sudskih pristojbi koje će nam, ako se prijedlog usvoji, biti skuplje nego u Italiji.

Prema metodologiji koju koristi Eurostat, a omogućuje usporedbu inflacije među državama, inflacija u Hrvatskoj u veljači je iznosila 3,9 posto, što je više nego dvostruko više od inflacije na razini eurozone koja je u prosjeku iznosila 1,9 posto. Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane u intervjuu za Financial Times rekao je da bi inflacija u eurozoni mogla zamjetno ubrzati, a gospodarstvo usporiti ako rat na Bliskom istoku potraje. Cijene nafte naglo su porasle i barelom se u utorak poslijepodne na londonskom tržištu trgovalo po 5,63 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine.

U prosincu je ECB objavio analizu koja je pokazala da bi trajan rast cijena nafte takvih razmjera mogao podići stopu inflacije u eurozoni za pola postotnog boda i sniziti stopu gospodarskog rasta za 0,1 postotni bod.

U Slavoniji trećina građana na pragu siromaštva

Državni zavod za statistiku (DZS) i ove godine, od ožujka do kraja svibnja, provodi Anketu o dohotku stanovništva, redovito godišnje istraživanje kojim se prikupljaju podaci o životnom standardu, primanjima i uvjetima stanovanja u Hrvatskoj. Cilj tog istraživanja je dobiti realnu sliku o tome kako žive građani Hrvatske i s kakvim se financijskim izazovima susreću.

Pokazatelje o siromaštvu i socijalnoj isključenosti za 2025. DZS će objaviti 20. ožujka, a prema zadnjim podacima za 2024. godinu, 21,7 posto osoba bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a onih u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji dva posto. Pritom je prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio 7.407 eura na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 15.554 eura.

U Panonskoj Hrvatskoj je čak 31 posto, ili gotovo svaka treća osoba bila u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 posto, Gradu Zagrebu 11,1, a u Sjevernoj Hrvatskoj 18,3 posto.