Predstavnici četiriju građanskih inicijativa s područja Sisačko-moslavačke županije sa Zelenom akcijom i Prijateljima životinja prosvjedovali su jučer pred zgradom Ministarstva zaštite okoliša protiv najavljene gradnje 18 megaprojekata farmi i klaonica peradi u toj županiji, tražeći od Ministarstva da odbaci planove dvaju ukrajinskih investitora koji namjeravaju gradnju megafarmi. Poručili su da megaklaonice i farme pilića, koje bi učetverostručile sadašnju domaću proizvodnju peradi, Sisačko-moslavačkoj županiji ne donose razvoj, nego ekološku katastrofu.

Investicija je to koja, kažu, donosi ekološki horor i pretvara cijelu Sisačko-moslavačku županiju u veliki kokošinjac koji se predstavlja kao nositelj budućeg razvoja. S obzirom na to da se trenutno provode postupci procjene utjecaja na okoliš za pojedine projekte, od Ministarstva zaštite okoliša su zatražili donošenje rješenja kojima takvi projekti nisu prihvatljivi. Poručili su da žele da se štiti javni interes i spriječi pretvaranje jedne županije u industrijski Mordor.

Nedostaje vode

– Takav intenzivan način uzgoja peradi u usporedbi s tradicionalnim uzgojem ima vrlo nepovoljan utjecaj na tlo, zrak i vode, a uzrokuje trajni gubitak šumskog i poljoprivrednog zemljišta te utječe na globalne emisije stakleničkih plinova. Javne rasprave o ovim projektima služe samo da bi zadovoljile formu, jer se na pitanja i primjedbe lokalnog stanovništva i javnosti ne daju konkretni odgovori. Stoga se oni s pravom bune u velikom broju, poručila je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.

Ivanka Cestarić iz Lekenika, gdje se planira gradnja farme, upozorava da su potrebne ogromne količine pitke vode za proizvodnju i održavanje prostora farme, dok istodobno samo dio naselja općine Lekenik ima vodovod i kanalizaciju, a niti jedno naselje nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

– Osim potrošnje pitke vode, dolazi do stvaranja velikih količina stajskog gnoja, otpadnih voda te različitog neopasnog i opasnog otpada. Kumulativni utjecaj svih projekata očekuje se kroz povećanje frekvencije prometa uslijed izgradnje te, shodno tome, povećanje buke, emisija prašine i stakleničkih plinova. Kako bi omogućila investiciju, Općina Lekenik je pokrenula izmjene prostornog plana unatoč protivljenju stanovništva, kaže Cestarić.

Mega farma i klaonica peradi planiraju se i u Velikoj Ludini gdje tamošnji stanovnici upozoravaju da zbog podzemnog skladišta plina u Okolima već imaju problema s promjenom klime i negativnim utjecajem na okoliš i ljude.

– Što će se dogoditi kada nam izgrade farmu kapaciteta više od 30 milijuna pilića godišnje i enormnim količinama stajskog gnoja koji tamo nastaje te klaonicom i klaoničkim otpadom? Dotad, ministarstva kojima postavljamo ova pitanja prebacuju odgovornost jedni na druge, kaže Dubravka Hrvoj iz Velike Ludine.

I na području općine Sunja se planira gradnja četiri objekta za uzgoj pilića ukupnog godišnjeg kapaciteta blizu 15 milijuna pilića, ali bez jasnih podatka o dostatnosti vode te bez osiguranih načina zbrinjavanja gnoja i otpadnih voda, dok su neke od navedenih čestica za projekt u vlasništvu privatnih osoba koje ne žele prodati zemlju investitoru. Damir Rossini iz Sunje navodi da stanovnici na javnoj raspravi nisu dobili odgovor ni na jedno postavljeno pitanje te da su s razlogom u strahu što ih čeka.

Traže referendum

Iz inicijative »Siščani ne žele biti smetlišćani« podsjetili su na prethodne korake koje su poduzimali, a na koje su se nadležni oglušili.

– Nisu nas čuli u svibnju 2025. dok smo prosvjedovali u Sisku protiv izgradnje mega klaonice peradi s bioplinskim postrojenjem u industrijskoj zoni Sisak jug. Nisu dobro pročitali naše prigovore na Studiju utjecaja na okoliš, niti smisleno i argumentirano odgovorili na njih. Nisu odgovorili na naše zajedničke zahtjeve za obustavom postupka procjene studije utjecaja na okoliš jer projekt nije usklađen s prostornoplanskom dokumentacijom Grada Siska i potpuno je neizvediv u pogledu ishođenja građevinske dozvole«, navela je Sužnjević Vago iz inicijative »Siščani ne žele biti smetlišćani«.

Planirana izgradnja megapostrojenja za klanje i preradu peradi u Sisku izazvala je snažne reakcije građana još u ožujku prošle godine jer se postrojenje planira graditi u neposrednoj blizini Doma zdravlja, Doma umirovljenika i dječjeg vrtića zbog čega su Siščani tražili referendum o tom projektu.

Aktivisti su poručili da se ono što se sada događa u Sisačko-moslavačkoj županiji, sutra može dogoditi bilo gdje u Hrvatskoj. Zato su pozvali sve da im se pridruže na prosvjedu 21. veljače u 10 sati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu i jasno poruče da Hrvatska nije kolonija za prljave projekte i ekološke katastrofe, nego zemlja u kojoj zajednički branimo ustavno pravo na zdrav okoliš i dostojan život.