U Šibeniku se održava konferencija Dani regionalnog razvoja i EU fondova na kojoj se, uz ostalo, predstavljaju uspješne priče o financiranju iz EU fondova. Konferencija, ali i kraj godine, kada se podvlači crta ispod učinjenog, povod su za razgovor s resornim ministrom regionalnog razvoja i EU fondova Šimom Erlićem.

Hrvatska je kaskala s povlačenjem sredstava iz EU fondova. Danas smo zemlja s gotovo najboljom iskorištenošću europskih sredstava, a po odobrenim sredstvima skočili smo za 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto. Što smo promijenili u načinu povlačenje europskog novca?

– Na početku mandata ove Vlade 2016. uistinu iskorištenost EU fondova je bila na svega nekoliko postotnih poena. Stoga je pitanju europskih fondova ova Vlada posvetila veliku pozornost i stavila u prioritetno postupanje što je značilo organizaciju sustava, bolju međusobnu koordinaciju tijela u sustavu upravljanja i kontrole te pokretanje cijelog niza natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se intenzivirala ta dinamika. To je sve napravljeno zadnjih nekoliko godina, tako da je većina ugovorenih sredstava iz EU fondova ostvarena u zadnjih 4 do 5 godina.

Koji su projekti dobili najbolje ocjene u Bruxellesu?

– Zasigurno jedan od najpriznatijih i najprepoznatljivijih na razini EU-a je projekt Pelješkog mosta koji je izvanredno završen u rokovima, a ima ogroman značaj za Hrvatsku. Također, mogu kazati da projekt koji je dobio nagradu u izboru Komisije Regio Stars za najbolje projekte, projekt e-škola kojim smo postigli da većina hrvatskih škola ima suvremenu IT opremu kako bi te škole postale digitalno zrele i kako bi se omogućilo učenicima, kao i profesorima, korištenje novih, suvremenih, digitalnih tehnologija u nastavi. Ocijenjen je kao jedan od izvanrednih projekata koji je organiziran i proveden preko Carneta.

Kompleksni projekti

Hoće li veliki projekti, spominje ih se 20-ak, poput velikih aglomeracija, biti dovršeni do kraja godine? Očekujete li s Europskom komisijom dogovor o prebacivanju takvih projekata u novo financijsko razdoblje do 2027.?

– To je dio redovne procedure koju dozvoljava regulativa, a to je da se određeni veliki, kompleksni projekti, za koje je potrebno više financijskih perspektiva da se realiziraju, omogućava tzv. faziranje projekata, omogućava se da se takvi projekti faziraju iz postojeće perspektive u novu. U tijeku je identificiranje takvih projekata i apliciranje prema EK-u gdje se u suradnji s Komisijom definira procedura za takve projekte, a neke od aglomeracija će se zasigurno fazirati u novo razdoblje. To nije ništa sporno, riječ je o višegodišnjim projektima koji se moraju nastaviti jer tu imamo ambiciozne ciljeve – omogućiti dostupnost pitke vode, kao i odvodnje za veći dio stanovništva RH, čime nastavljamo sa strateškim prioritetom u vodnom gospodarstvu.

Bilo je nekih kritika da nisu na vrijeme objavljeni pozivi za novu perspektivu.

– Prije nešto više od mjesec dana počele su te kritike, međutim mi smo odmah reagirali i objasnili kako te kritike ne stoje jer su iz niza programa koji su dostupni Hrvatskoj objavljeni pozivi u ovoj godini, u ovom trenutku ukupno su objavljena 22 poziva iz različitih programa. Posebno se problematiziralo da nisu bili objavljeni pozivi iz fondova koji se tiču ulaganja u infrastrukturu, a to su program Konkuretnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program. Za oba ta programa objavili smo ukupno pet poziva, uskoro će i šesti, i do kraja godine je planirano kroz ta dva programa imati ukupno 15 objavljenih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Po pitanju »nove« perspektive smo više-manje u početnoj fazi objave poziva, kao i većina članica EU-a s obzirom na to da je cijela ta perspektiva 2021.- 2027. kasnila, dijelom i zbog COVID-19, kao i uvođenje novog mehanizma Next generation EU kojim je uspostavljen novi Plan oporavka i otpornosti kojim se također obavljaju financiranja, a što se mora završiti do 2026. Tako da nam je cijeli niz fondova na raspolaganju i nikada veću paletu mogućnosti nismo imali za financiranje iz EU fondova.

Trendovi promjena

Određena hrvatska područja vezali ste uz europske fondove, poput brdsko-planinskih područja ili područje Slavonije i Baranje, kako bi se potakla ulaganja. Kakvi su rezultati postignuti tom strategijom, jesu li pokrenuti novi projekti?

– EU fondovi su u ovom dosadašnjem razdoblju, 2014.-2020., dobrim dijelom bili usmjereni prema našim regijama i mi sada u 2023. godini prema dostupnim podacima vidimo da se regionalne razlike polako smanjuju, da recimo u našim najslabije razvijenim regijama poput Panonske Hrvatske, koja se proteže od Karlovačke županije pa sve do Vukovarsko-srijemske, a koja je bila ispod prosjeka razvijenosti EU-a, događaju trendovi promjena. Čak se i odljev stanovništva zaustavio u prethodnoj godini, a određeni gradovi, poput Osijeka i Vukovara, bilježe pozitivan migracijski saldo. Osim toga, možemo vidjeti da pojedine županije u Slavoniji rastu iznad prosjeka, i po pitanju zaposlenosti, ali i dohotka stanovništva, kao i rasta BDP-a, tako da možemo reći da su nakon deset godina članstva nastupili pozitivni trendovi. Ovim dodatnim osnaživanjem regionalnim programima koje planiramo u novom financijskom razdoblju sa 470 milijuna eura sredstava za potpomognuta brdsko-planinska područja, s nikad većim izdvajanjima za urbana središta županija od 680 milijuna eura, za naše otoke 150 milijuna eura te ostale regionalne programe čija je ukupna vrijednost oko dvije milijarde eura, a nikada toliko sredstava nismo ciljano ustupili prema našim regijama, vjerujem da ćemo do 2030. moći još snažnije osjetiti i vidjeti pozitivne efekte i biti još zadovoljniji smanjivanjem regionalnih razlika i jednim ujednačenim regionalnim razvojem Hrvatske koji zagovaramo i kao ministarstvo, i kao Vlada.

Kritičari smatraju da se više europskog novca teba usmjeriti privatnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Mogu li poduzetnici očekivati više bespovratnih sredstava?

– Mi smo apsolutni zagovaratelj potrošnje europskih sredstava kroz ulaganja u privatne projekte, odnosno u poduzetništvo i poticanje poduzetništva. Međutim, ono što treba razumjeti je da europska regulativa za ulaganja iz europskih fondova prvenstveno podrazumijeva većinski ulaganja u javnu infrastrukturu za podizanje društvenog napretka i općeg društvenog standarda. No, mi smo podigli razinu količine izdvajanja sredstava za ulaganja u poduzetništvo kao nikada do sada. Primjerice, u prethodnoj perspektivi 2014.- 2020. hrvatskim poduzetnicima je bilo na raspolaganju oko 1,5 milijardi eura iz višegodišnjeg financijskog okvira, a sada u novom razdoblju, kombinirajući sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te svih ostalih dostupnih fondova, poduzetnicima u Hrvatskoj je dostupno 2,7 milijardi eura – a to znači gotovo dvostruko više sredstava koja se planiraju plasirati prema poduzetništvu, i to u području inovacija, istraživanja i razvoja, produktivnih ulaganja, komercijalizacije inovacija, ulaganja u energetsku učinkovitost, ozelenjavanje poslovanja, dakle cijela paleta mogućnosti ulaganja za poduzetnike u novom razdoblju. Poduzetnici su se dosad pokazali kao oni koji vrlo učinkovito troše europska sredstva, od jednog eura koji im se dodijeli, poduzetnici kroz svoja ulaganja naprave, kolokvijalno rečeno, dva eura. Skrenuo bih pozornost da ćemo u Šibeniku, u sklopu Dana regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u organizaciji Hamag-Bicroa, prezentirati upravo inovativne proizvode kojih ne bi bilo da nije bilo financiranja iz EU fondova. Na to kao društvo možemo biti ponosni jer je riječ o vrhunskim proizvodima koji konkuriraju globalno i ti proizvodi će biti izloženi u Šibeniku.

Osigurati kontrolu

Jesu li afere vezane za nenamjensko trošenje EU-sredstava i činjenica da je zbog toga morao intervenirati ured europskog tužitelja naštetili ministarstvu i Hrvatskoj u povlačenju sredstava?

– Ne bih rekao da su afere naštetile, jednostavno u javno-političkom životu to je stvar percepcije. Međutim, činjenica jest da gdje ima potrošnje sredstava, posebno kada imamo nikad dostupnija sredstva iz EU fondova, a samo iz Kohezije je u realizaciji preko 12.000 projekata, da na tako velikom broju ulaganja sigurno ima određenih nepravilnosti. Po izvješću europskog tužitelja i u usporedbi s drugim članicama gdje je također prisutan europski tužiteljia, mi smo na 10. mjestu, nismo ni lošiji ni bolji po tom pitanju, i ono što je nama važno je da osiguramo adekvatan i učinkovit sustav kontrole trošenja sredstava iz europskih fondova, da sustav prepozna nepravilnosti, da o njima obavijesti sva nadležna tijela i da se na taj način štiti transparentnost trošenja europskog novca. I to je ono što sustav radi, rekao bih, jako dobro.

Najavili ste da će korisnike EU fondova pravi investicijski val zahvatiti od 2025. godine.

– Hoće, zato što se velika većina natječaja očekuje upravo u 2024. i 2025. godini. Kako se nama preklapaju fondovi koji su nam na raspolaganju, prije svega NPOO, a onda i kohezijski fondovi, tada očekujemo povećan opseg ulaganja diljem Hrvatske u brojne projekte zelene i digitalne tranzicije, ali i u jedan ciljani, usmjereni regionalni razvoj, posebno onih slabije razvijenih krajeva jer prema tim krajevima će biti kanalizirano dosta sredstava.

»Po izvješću europskog tužitelja i u usporedbi s drugim članicama, mi smo na 10. mjestu, nismo ni lošiji ni bolji po tom pitanju i ono što je nama važno je da osiguramo adekvatan i učinkovit sustav kontrole trošenja sredstava iz europskih fondova

Projekti diljem Hrvatske učinili su nas održivijim

Kad podvučemo crtu, koliko je Hrvatska uplatila u proračun EU-a, a koliko dobila u deset godina članstva?

– Ako ćemo samo o brojkama u razdoblju od 2013. godine do 30. studenoga 2023., Hrvatska je uplatila u proračun EU-a 5,28 milijardi eura, dok je iz proračuna EU-a u proračun RH uplaćeno 17,89 milijardi eura sa NPOO-om. Razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU-a u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU, iznosi 12,61 milijardi eura sa NPOO-om ili 9,69 milijardi eura bez NPOO-a u korist proračuna RH. Iznos koji se odnosi na NPOO je 2,92 milijardi eura. Međutim, nisu brojke jedino što se broji, to su naši brojni projekti diljem Hrvatske koji su nas učinili povezanijim, digitalnijim, zelenijim, održivijim, socijalno osjetljivijim. EU sredstva pomogla su Hrvatskoj da ubrza svoj razvojni ciklus i realizira potencijale svojeg rasta u značajno kraćem vremenu nego što bi to Hrvatska mogla ostvariti vlastitim fiskalnim kapacitetima.