Svake godine milijuni ljudi prođu ispod venecijanskog lava, drevne brončane skulpture koja gleda na Venecijansku lagunu s vrha stupa na Trgu svetog Marka.


Međutim, mnogo toga o tom simbolu Mletačke Republike obavijeno je velom tajne.




Postoje jasni znakovi da je kip imao svoju povijest i prije nego što je postavljen na stup blizu bazilike svetog Marka i Duždeve palače.


Kroz stoljeća su mu skraćivane uši, izmijenjena su mu krila, a u nekom su mu trenutku su mu uklonjeni rogovi.


“Ne znamo kad je skulptura stigla u Veneciju, kada je preinačena, tko je to učinio ni kada je postavljena na stup gdje se danas može vidjeti”, kazao je u priopćenju Massimo Vidale, arheolog sa sveučilišta u Padovi i suautor novog istraživanja.


Jedini povijesni dokument koji spominje skulpturu datira iz 1293. kada je već bila oštećena i trebalo ju je popravljati.


Ljubičasti granit za stup, koji je možda plijen iz križarskog pohoda na drevni Carigrad, današnji Istanbul, vjerojatno je stigao u Veneciju malo prije 1261., tvrdi se u istraživanju.


U nadi da će rasvijetliti tajnovitu prošlost krilatog lava, skupina talijanskih istraživača analizirala je olovne izotope na uzorcima iz obnove spomenika 1990. godine.


Bakar korišten u izradi kipa izvađen je iz sliva rijeke Jangce u Kini, otkrila je analiza.


To je daleko istočnije od ranijih teorija o podrijetlu kipa, poput toga da je nastao u venecijanskoj ljevaonici iz 12. stoljeća ili negdje u Anatoliji ili Siriji tijekom helenističkog razdoblja.


Hibrid više životinja i čovjeka?


A možda se uopće ne radi o lavu.


Sličniji je skulpturama za čuvanje grobnica “zhenmushou” iz kineske dinastije Tang (618.-907.), kazali su istraživači.


“Ta hibridna stvorenja imaju lavlje njuške, vatrene grive, rogove i podignuta krila pričvršćena za ramena, šiljaste i podignute uši te, ponekad, djelomično humanizirane crte lica”, prema studiji objavljenoj u časopisu Antiquity.


Premda su izrađene od različitog materijala, sačuvane skulpture zhenmushou su veoma slične lavu iz Venecije, a naročito njegov “loptast nos”, dodaje se u istraživanju.


Kako je onda taj čuvar grobnice došao sve do Venecije?


Možda u prtljazi Niccola i Maffea Pola, oca i ujaka poznatog venecijanskog istraživača Marka Pola, teoretiziraju istraživači.


Njih su dvojica 1265. posjetila dvor mongolskog cara Kublaj-kana u Hanbaliku, današnjem Pekingu.


Moguće je da su tamo nabasali na skulpturu, tvrde istraživači.


Svega nekoliko godina prije Mletačka Republika je prihvatila lava kao svoj simbol, a “(članovi obitelji) Polo su možda dobili pomalo smionu zamisao da prenamijene skulpturu u uvjerljivog (kada se gleda izdaleka) krilatog lava”, ističe se u studiji.


Kip su u Veneciju možda poslali Putem svile.


No, to nije bio kraj njegovih putovanja.


Nakon što je francuski general Napoleon Bonaparte porazio Mletačku Republiku 1797., krilatog lava je premjestio u Pariz.


Razbijen u dijelove, nije se vratio u Veneciju sve do 1815.