Prolazi šesti tjedan od katastrofalnog potresa na sisačko-moslavačkom području, tlo i dalje ne miruje, štete se popisuju i brojke povećavaju. Prema posljednjim podacima prijavljeno je više od 34 tisuće oštećenih objekata čemu treba pribrojiti još oko 10 tisuća oštećenih domova u susjednim županijama.

​To je najkraći mogući sažetak užasa, hladna, ali važna računica statičara o posljedicama potresa koji je, podsjećamo, odnio sedam ljudskih života i preživjelima ostavio psihičke i fizičke traume.

Zbog razornog potresa socijalno i ekonomski zapuštena Banija postala je prva vijest u medijima, a u toj nevolji obični ljudi samozatajni heroji koji su spašavali ljudske živote, domaće životinje, organizirali pomoć u hrani, prehrani, lijekovima…

Solidarnost sa stradalim sugrađanima podigla je na noge cijelu zemlju, ali i otvorila i pitanja o odgovornosti za dosadašnju nebrigu za ovaj dio Hrvatske, simbolu uništene industrije i radnih mjesta.

​Svi na terenu

​Istovremeno, kroz tu solidarnost pojavili su se i glasovi struke i civilnog društva o prilici za potpuno nova održiva rješenja gradnje, ali i zdravijih društvenih odnosa.

Kroz novinarske izvještaje i reportaže prošli su liječnici s terena, ekipe Crvenog križa, policajci, vojnici, pripadnici gorske službe spašavanja, civilne zaštite, kuhari, volonteri, donatori…

I naravno, jednako zaslužni vatrogasci. Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske i dugogodišnji profesionalni vatrogasac pokušao nam je otkriti i neke manje poznate detalje intervencija na stradalom području, ali i traumatična iskustva koja vatrogascima nisu prva, niti će biti zadnja.

Prošlo je više od mjesec dana od razornog potresa na Banovini. Što kažu vaše analize, kako su vatrogasci reagirali i s kakvim ste se intervencijama i izvanrednim situacijama susretali tijekom svih ovih tjedana?

– Vatrogasne snage s područja Sisačko-moslavačke županije od prvoga trenutka potresa angažirane su u interveniranju i sanaciji oštećenih objekata te pomoći građanima. Osim ovih snaga odmah su upućene i snage s vozilima za rad na visini iz grada Zagreba, Karlovačke i Zagrebačke županije.

Odmah nakon drugog potresa 29. prosinca krenula su izravna spašavanja ljudi zatrpanih pod ruševinama. U prvom trenutku kasno navečer na terenu je bilo oko 870 vatrogasaca iz cijele Hrvatske. Sve županije odmah su se odazvale na čemu zahvaljujemo kolegama županijskim vatrogasnim zapovjednicima i njihovim ekipama.

Angažirana su vozila za rad na visini, vozila za pitku vodu, navalna vozila, vozilo za uspostavljanje veza, kao i potražni psi iz sustava vatrogastva.

Važnu ulogu su u prvom trenutku imali vojska, policija, HGSS, Crveni križ, Hitna medicinska pomoć, lokalna civilna zaštita, gradonačelnici, načelnici, volonteri, navijačke skupine. Svi oni puno su pomogli i dali veliki doprinos.

Angažman snaga ovisio je o nizu faktora, od trenutnog stanja na terenu, potrebe za opremom, do lokalne infrastrukture. Na teren smo morali poslati optimalan broj ljudi, a da pritom nismo oslabili ni u jednom trenutku operativnu sposobnost u matičnim županijama iz kojih je ispomoć došla.

Vatrogasci su, u suradnji s pripadnicima drugih službi, sudjelovali u hitnom spašavanju tridesetak osoba. Osim spašavanja ljudi iz ruševina, uklanjali smo oštećene dimnjake, crjepove, sanirali krovišta, osiguravali ruševna mjesta, spašavali domaće životinje i gasili požare.

Odradili smo niz zadaća u svrhu spašavanja i zaštite ljudskih života, radili s potražnim psima, jednostavno rečeno, uklanjali sve opasnosti koje su prijetile građanima od ruševnih objekata. Uz sve to vatrogasci su sudjelovali i u čišćenju bunara i njihovom ispumpavanju, dostavi hrane, lijekova i humanitarne pomoći.

Kao što je javnosti poznato intervenirali smo i u uklanjanju tornjeva na oštećenim crkvama, iznošenju stvari građana iz stradalih kuća i u pomoći oko dostave kontejnera za smještaj.

Također se usporedo radilo na uspostavi digitalnog sustava, upisu i označavanju svih intervencija na digitalnim kartama i praćenja stanja na terenu, a koji se poslije pokazao vrlo bitnim i za druge službe.

Posebno značajnu ulogu imale su JVP Sisak i Petrinja, DVD Glina i druga dobrovoljna vatrogasna društva s područja Sisačko-moslavačke županije jer se u njihovim garažnim prostorima u početku dijelila humanitarna pomoć i hrana.

Pozitivna energija

Koliko su vatrogasci imali intervencija i vozila na pogođenom području u odnosu na ranije podatke od oko 10 tisuća interventnih akcija?

– Prema obrađenim podacima od strane Vatrogasnog operativnog središta od 28. prosinca 2020. godine do 31. siječnja 2021. godine na intervencijama uklanjanja posljedica razornog potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, kumulativno je sudjelovalo 10.732 vatrogasaca s 2.854 vatrogasnih vozila, a odrađeno je 11.890 intervencija.

No, pritom ne bi trebalo zaboraviti i na veliki angažman profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca u ostalim županijama i gradovima pogođenim potresom, u Zagrebu, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji.

Zanimljiv je podatak da je JVP Grada Zagreba od 1. siječnja do 8. siječnja odradila više od 1.000 intervencija u Gradu Zagrebu, a ujedno su vatrogasci ovih županija davali veliku pomoć u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pritom, zahvalni smo i vatrogascima iz Ine, HAC-a, JANAF-a, vatrogascima iz gospodarstva koji su se također stavili na raspolaganje, kao i predstavnicima izvršne vlasti koji su dali veliku podršku vatrogasnom sustavu.

S obzirom na velik broj i različitost intervencija na stradalom području kakve su situacije s kojima su se suočili vatrogasci bile najteže?

– Opsežnost i vrste intervencija bile su doista različite. Ponovo moram istaknuti zasluge pripadnika JVP i DVD-a s područja Sisačko-moslavačke kao i kolege iz svih županija koji su pomogli i ublažili ovu katastrofu.

Bilo je teških situacija posebno kod spašavanja iz ruševina, rad na visini u uvjetima kiše, snijega, niskih temperatura, blata, ali nitko nije pitao krenuti u akciju ili ne. I to je velika stvar. U tim trenucima pozitivna energija bila je neopisiva.

Nije bilo zapovijedi koja se nije odradila. Vatrogasci su pomogli i kod prekrivanja krovova, zabijanja letvi, greda, bili smo oboružani ljestvama, čavlima, užadima, čekićima, bušilicama i drugim alatom koji je mogao pomoći.

No, moram reći da je unesrećenima bila važna topla ljudska riječ, pružiti im ruku, pa i rame za plakanje. Eto to smo mi, hrvatski vatrogasci… Rad na visini kada se dogodi potres nije nimalo ugodan i ono što se prvo čuje su radio-stanice i provjera jesu li su svi ljudi dobro.

Htio bih spomenuti sve dobre ljude, privatne poduzetnike iz cijele zemlje i volontere koji su također pomagali organizirano uz vatrogasce i išli od kuće do kuće, a kad bi se zatreslo ponovno bi se provjeravale iste adrese.

U jednom trenutku bilo je njih 150 s 44 vozila, samo toliko u Petrinji. Svakako, i njima dugujemo zahvalnost, ali i zahvala vatrogascima iz susjednih zemalja i EU-a koji su dopremili više od 200 tona različite vatrogasne opreme, lijekova, kućnih potrepština i građevinskog materijala, a što je isporučeno na područje Sisačko-moslavačke županije.

Vatrogasne ekipe na potresom pogođenom području suočile su se s izvanrednim fizičkim, ali i psihičkim naporima, nepredvidljivim tijekom događaja. Što kažu izvješća s terena?

Što je s mojima?​

– Djelovanje vatrogasaca na potresom pogođenom području vrlo je zahtjevno s obzirom na to da se radi o naseljenom području u kojem gotovo da nema objekta koji nije oštećen. Veliki broj poziva građana i veliki broj oštećenih i srušenih objekata predstavlja opasnost i rizik za život i zdravlje građana te iziskuje neprestani angažman vatrogasaca na terenu.

Nepovoljne vremenske prilike dodatno su otežavale rad vatrogasaca, a osobito rad na visini. Angažman vatrogasaca u takvim uvjetima nadilazi uobičajeni radni ritam i iscrpljuje vatrogasce – i tjelesno i psihički.

Vatrogasci s područja pogođenim potresom nalaze se u specifičnoj ulozi s obzirom na to da su istovremeno u ulozi unesrećenih i ulozi spašavatelja. Briga za obitelj, pretrpljena materijalna šteta ili potpuni gubitak vlastitog doma i vatrogascima zasigurno izaziva dodatni stres.

Trojici naših vatrogasaca potpuno su uništeni domovi. Organizirali su se vatrogasci iz nekoliko županija te skupili novac za obnovu, a dvojici kolega dopremili su i kontejner za stanovanje.

Prve večeri sjećam se kolega u postrojbi koji su u stigli s intervencije i nastavili u noći pomagati drugima. U jednom trenutku sjetili su se i vlastitih obitelji i zapitali: »Što je s mojima?«. Ubrzo je uslijedio šok, saznanje da neki od njih više nemaju dom.

I to je bilo šokantno. Sreća u nesreći, njihove obitelji bile su dobro. Veliki broj naših ljudi nisu po dvije-tri noći zaredom spavali nego su radili i pomagali drugima. Veliki je to napor. I to je ono veliko vatrogasno srce.

Tek jedna od stresnijih situacija bila je spašavanje žene ispod ruševina. Nakon tri i pol sata zajedničke akcije vatrogasaca i HGSS-a pronađena je živa i izvučena na sigurno.

Za gasitelje bila je još stresnija situacija kada su trebali izvući unesrećenog čovjeka ispod stropa crkve. Nažalost, smrtno je stradao, a vatrogasci i HGSS izvukli su mrtvo tijelo iz ruševina.

Tijekom izvlačenja nije se moglo znati kakva još opasnost vreba. Nije lako ni obiteljima vatrogasaca. Svi strepimo da se nešto ružno ne dogodi.

Imate li podatke koliko je vatrogasaca zatražilo liječničku pomoć odnosno koliko je njih zbog izloženosti stresu potražilo pomoć psihologa? Na koji način organizirate skrb za gasitelje nakon proživljene traume?

– Hrvatska vatrogasna zajednica osigurala je pružanje psihološke potpore vatrogascima na području pogođenom potresima. Psihološki tim je posjetio sisačku i petrinjsku postrojbu, a omogućen je stalni kontakt u slučaju procjene za dodatnom psihološkom potporom.

Prilikom obilaska terena uočeno je da je kod vatrogasaca prisutna izuzetno visoka motivacija za posao i pružanje pomoći zajednici.

Razgovor u grupi i pojedinačno ublažuje stres, ali, nažalost, ostaju dugoročne posljedice i sigurno je da će biti još potrebe za psihološkom pomoći. Prilikom intervencija na potresom pogođenom području osam vatrogasaca je lakše ozlijeđeno.

Svi su brzo medicinski zbrinuti i oporavljaju se. No, moram napomenuti da su se nakon medicinske obrade svi oni htjeli odmah vratiti na potresom pogođeno područje i dalje nastaviti s radom.

Bespomoćni pred prirodom

Dugi niz godina obnašali ste i dužnost vatrogasnog zapovjednika na području Koprivničko-križevačke županije. Pozivajući se na izvješća vatrogasaca i policije često smo pisali o tragičnim događajima prilikom pokušaja spašavanja ljudskih života i imovine. Koji vam se događaj kao profesionalcu urezao u sjećanje ?

– Prošao sam sve dužnosti u vatrogastvu od zapovjednika DVD-a, JVP-a, gradske i županijske vatrogasne zajednice.

Kad malo pogledam unatrag ima puno toga, a brzo je prošlo i sve me snašlo od velikih požara po Dalmaciji, raznih tehničkih intervencija, poplave u Županjskoj Posavini, migrantske krize u Opatovcu, Slavonskom Brodu, snježnih padalina i leda u Gorskom kotaru, pandemije koronavirusa, pa evo sad i potresa.

Eto, što je ostalo još, vulkan ili sudar Mjeseca i Zemlje? Šalim se.

U svemu moramo ostati pribrani i donositi odluke, a kada imate takve vatrogasce koji znaju svoj posao i kada ono što učimo, osposobljavamo, vježbamo od malih nogu od brentače do suvremenih alata, digitaliziranih karti, razvijamo i sposobnosti koje nisu u opisu naše osnovne djelatnosti.

Vidimo da je ulaganje u vatrogastvo Republike Hrvatske i vatrogasce i zapovjedni kadar itekako isplativo i sve se deseterostruko vraća. Ponosan sam zapovjednik, a ujedno i vatrogasac što imamo tako dobre vatrogaskinje i vatrogasce.

Najdraže mi je kada kažu: »Zapovjedniče, zapovijedajte!«. Ulaganje u centre poput Šapjana i sada se pokazalo izvrsnim potezom.

Obuka vatrogasaca i rad u ruševinama, dubinama i visinama, vidimo u slučaju Zagreba, a evo i sada u Sisačko-moslavačkoj, da je prijeko potrebno. I tu ne treba stati, treba i dalje kompatibilno razvijati sustav.

​Kao profesionalcu događaj koji mi se urezao u sjećanje bila je jedna intervencija požara krovišta gospodarskog objekta. Trebala je to biti rutinska intervencija no onda je stigla dojava – vatrogasac je pao, udario glavom i ostao nepomično ležati.

To je bila jako teška situacija. U bolnici su nam rekli da su mu donji dijelovi tijela oduzeti. Riječ je bila o kolegi, ocu dvoje male djece. I sad još trebate otići u tri ujutro i priopćiti obitelji njegovo strašno stanje.

Dolazite na vrata, a supruga mu pada u nesvijest. Ali evo… danas je naš kolega dobro, oporavio se. Teška su i sjećanja na intervencije u prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom, a posebno traumatična kad su žrtve mladi ljudi.

To vas proganja. Razmišljate. Među ostalim sjećam se i Gunje. Tada nisam skoro šest mjeseci normalno spavao. Stalno sam vidio vodu oko sebe, ljude, bespomoćne životinje… Kada to proživljavaš osjetiš koliko si bespomoćan suprotstaviti se prirodi.

Potres je još i nepredvidljiv, stresan, strah zavlada, također ne znaš kako si pomoći u tom trenutku. Kod požara imamo visoke temperature, vjetar, vremenske uvjete, ceste, nekako ga se može ograničiti, pa se sve može pretpostaviti, a u slučajevima poplave može se na vrijeme evakuirati ljude, predvidjeti visinu vala itd.

Osobno, puno dana me nije bilo doma pa i moja obitelj strepi. Moram zahvaliti svojoj supruzi Karmeli na velikoj podršci i ljubavi, kao i sinu Bojanu, snahi Antoniji te unuku Karlu. Od unuka Karla dobijem najiskreniji osmijeh kad se vratim doma.

​Ponosna vatrogasna obitelj

​Ima li u Hrvatskoj dovoljno vatrogasaca i interesa mladih ljudi za ovaj težak poziv? Što kažu brojke i analize ako govorimo o profesionalnim gasiteljima i članovima DVD-a?

– U Hrvatskoj ukupno imamo oko 120.000 članova vatrogasne organizacije od kojih 30.000 operativnih članova. Profesionalnih vatrogasaca u profesionalnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima je 3.367.

U svojim redovima imamo više od 11.000 članova vatrogasne mladeži od 12 do 16 godina i 9.800 članova vatrogasnog podmlatka od 6 do 12 godina koji od najranije dobi sudjeluju u raznim aktivnostima, od vatrogasnih natjecanja, boravka u Kampu vatrogasne mladeži i slično.

Velik broj gasitelja u gotovo svim sredinama, rezultat je i duge tradicije vatrogastva u Hrvatskoj. Nije slučajna organiziranost vatrogastva kod nas. Mnoge generacije su odgajale i osposobljavale vatrogasce i imamo svoju ponosnu povijest.

Dobili smo Državnu vatrogasnu školu s odjeljenjima u Rijeci, Splitu i Zagrebu gdje se školuje samo u ovoj godini više od 200 vatrogasaca i vatrogaskinja, a planira se otvoriti i odjeljenje u Osijeku. Cjelokupni sustav uz kadrove kakve imamo, s puno stručnjaka, treba podići još stepenicu više i široko otvoriti vrata razvoju visokoškolskog sustava vatrogastva.

Ovom prilikom htio bi se od srca zahvaliti svima vatrogaskinjama i vatrogascima, svim županijskim vatrogasnim zapovjednicima, pripadnicima DVIP-a,VOS-a, zapovjednicima javnih vatrogasnih postrojbi, zapovjednicima VZO i VZG, zapovjednicima DVD-a, vatrogascima u gospodarstvu, svim vatrogasnim dužnosnicima ili kratko rečeno vatrogasnoj obitelji koji pomažu i koji su bili kad je najviše trebalo pomoći u ovom potresu.

Ne zamjerite mi što ne ističem imena vatrogasnih organizacija i pojedinaca jer bi taj popis bio predugačak. Mi smo skromni, ali smo uvijek prvi gdje to treba i tako će uvijek biti. Naše je geslo: »Vatru gasi, brata spasi!«.

Pokrenuli smo obnovu vatrogasne tehnike

Teško je ne osvrnuti se na pitanje o stanju opreme naših vatrogasaca. Kakva je situacija sa zaštitnom opremom i vozilima? Kolika je starost voznog parka i vidite li potrebe za poboljšanjima?

– Hrvatska vatrogasna zajednica razvila je uspješnu suradnju, prvenstveno s MUP-om, Ministarstvom poljoprivrede i MORH-om te je pokrenut proces obnove vatrogasne tehnike za sve naše organizacije u Hrvatskoj.

Tako je za potrebe nabave vatrogasnih vozila u Hrvatskoj iz 20 posto sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) uprihođeno za dio 2018. godine ukupno 21.533.947,88 kuna i za cijelu 2019. godinu 31. 872.884,73 kuna, što je uz planirano sufinanciranje HVZ-a i nekih vatrogasnih zajednica županija u iznosu od 1.135.566,80 kuna ukupni iznos raspoloživih financijskih sredstava za nabavu tehnike i opreme od 54.542.399,41 kune.

S tim financijskim sredstvima planirana je nabava ukupno 207 kombi i pick-up vozila, od čega su već tijekom 2019. godine podijeljena 74 kombi i pick-up vozila preko nabave Ministarstva poljoprivrede u vrijednosti od 17.758.957,70 kuna, a najkasnije do sredine 2021. godine bit će podijeljeno još dodatnih 133 kombi i pick-up vozila preko nabave HVZ-a.

Dodatno će se u 2021. godini nabaviti iz ovih sredstava i osobne zaštitne vatrogasne opreme u planiranom iznosu od oko 4,940 milijuna kuna. Uz sredstva OKFŠ-a, bit će do sredine 2021. godine preko projekta »Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH« u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 koji vodi MUP, provedeno nekoliko podjela vatrogasnih vozila.

Kako budu dolazila iz proizvodnje, plan predviđa ukupno 91 interventno vatrogasno vozilo – 42 duga i kratka navalna vozila, 21 cisterna, 21 lako šumsko vozilo i sedam teških šumskih vozila. Pretkomisijski pregled novog voznog parka upravo traje.

Od svih 298 vatrogasnih vozila koja se raspoređuju iz ovih dvaju programa 188 vatrogasnih vozila dobivaju dobrovoljna vatrogasna društva, 80 javne vatrogasne postrojbe, a 30 dobivaju vatrogasne zajednice.

Posebnost ovih programa jest da dodjela nije bila uvjetovana sufinanciranjem od strane vatrogasnih zajednica i vatrogasnih postrojbi. Moram spomenuti i nabavu vozila i opreme putem Robnih zaliha gdje je u zadnje dvije godine nabavljeno 40 vozila za prijevoz pitke vode i dodijeljeno na teren.

Ove godine očekujemo još osam novih. HVZ neće stati na ova dva programa, nego se programi obnove tehnike i vatrogasne infrastrukture nastavljaju preko sredstava OKFŠ-a, EU fondova, ali i donacija poput deset dronova koje nam je donirala kompanija Tele 2.

U okviru poboljšanja vatrogasnih dojavnih centrala HVZ je krajem listopada 2020. godine odobrila svim vatrogasnim zajednicama županija odnosno Grada Zagreba ukupni iznos od 1.294.525,26 kuna, pojedinačno svakoj po 61.644,00 kuna.