Pixsell
Zakon se donosi po hitnom postupku iako je Direktiva EU donijeta još 2019. ; članice su do lipnja ove godine imale vremena u nacionalno zakonodavstvo uključiti njezine smjernice, upozoravaju iz oporbenih redova
povezane vijesti
Osobama s invaliditetom i manjom pokretljivosti morat će biti osigurana pristupačnost terminalu za plaćanje, bankomatu, uređaju za izdavanje karata i drugim uslugama, ističe se u prijedlogu Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, što je podržala većina zastupnika u Saboru.
Donošenjem tog Zakona propisuje se obvezno osiguravanje pristupačnosti – npr. terminala za plaćanje, bankomata, uređaja za izdavanje karata, uređaja za prijavu interaktivnih i samoposlužnih terminala, internetskih usluga. poput stranica mobilnih aplikacija, elektroničkih karata, e-knjiga, informacijskih zaslona usluga e-trgovine te potrošačkih bankarskih usluga, rekla je u četvrtak saborskim zastupnicima državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić.
Na upit IDS-ovog Borisa Piližote vezano uz pristupačnost internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama osoba s invaliditetom, odgovorila je da je jedan od najvažnijih ciljeva novog Zakona da bi svi u Hrvatskoj i ostalim članicama EU imali jednak pristup internetskih uslugama i mobilnim aplikacijama, bez obzira kojeg su vrstu invaliditeta.
Stoga će i mobilne aplikacije i internet usluge morati biti dostupne na jednom ili više osjetilnih mogućnosti kako bi bile dostupne svima.
Mađerić je odbacila bojazni Mostovog Ivice Ledenka da privatni sektor neće moći implementirati taj zakon rekavši kako ima dovoljno vremena za period prilagodbe.
“Cilj Zakona o pristupačnosti proizvoda i usluga je poboljšati pristup proizvodima i uslugama široke potrošnje koji svojim prvotnim dizajnom ili naknadnim prilagodbama zadovoljavaju potrebe osoba s invaliditetom i osoba smanjenje pokretljivosti te osigurati uključivije društvo i što je moguće više njihov samostalniji život”, naglasila je državna tajnica.
U Hrvatskoj živi 691.064 osoba s invaliditetom
Iznijela je podatak da u Hrvatskoj, prema Registru osoba s invaliditetom u svibnju ove godine, živi 691.064 osobe s invaliditetom, što je 18 posto stanovništva.
Mađerić je kazala i da se Zakonom o pristupačnosti proizvoda i usluga u naše zakonodavstvo prenosi EU direktiva iz 2019., ključni dokument koji slijedi obvezu osiguravanja pristupačnosti koju su EU i sve države članice, pa tako i Hrvatska, preuzele ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.
Pojasnila je i da se zakon donosi po hitnom postupku kako bi se počeo primjenjivati od 28. lipnja 2025., od kada se očekuje primjena ovoga tog propisa u svim državama članicama EU.
Tijekom rasprave većina zastupnika istaknula je važnost olakšavanja života osobama s invaliditetom, a SDP-ova Irena Dragić navela je da iako zakon obećava poboljšanja, postoji zabrinutost da će ostati samo deklarativan jer ne predviđa nikakve značajnije sankcije za nepoštivanje pravila.
Napominje da se zakon po hitnom postupku donosi u zadnji čas iako je Direktiva EU donijeta još 2019. i članice su do lipnja ove godine imale vremena u nacionalno zakonodavstvo uključiti njezine smjernice. “Način na koji donosimo ovaj zakon govori o tome da kao društvo nismo dovoljno osvijestili potrebe i probleme osoba s invaliditetom. Nismo stvarno usmjereni na rješavanje realnih i ozbiljnih problema s kojima se nose i žive”, ustvrdila je i najavila da će SDP biti suzdržan kod donošenja zakona.
Izrazivši začuđenost stavom Kluba SDP-a, HDZ-ova Ljubica Lukačić pozvala je zastupnike da podrže predloženi zakon a onda u svojim sredinama vide što je učinjeno za osobe s invaliditetom.
