Photo: Igor Soban/PIXSELL
Rutte je dodao da je "apsolutno uvjeren" da bez američkog predsjednika članice NATO-a ne bi dosegnule dva posto izdvajanja na obranu niti se dogovorile o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine
povezane vijesti
ZAGREB – Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u ponedjeljak u Zagrebu da vjeruje da američki predsjednik Donald Trump čini prave stvari za NATO i da je “apsolutno uvjeren” da bez njega ne bi bilo dogovora o povećanju izdvajanja na obranu.
“Vjerujem da Donald Trump čini prave stvari za NATO potičući nas sve da trošimo više kako bismo se izjednačili s potrošnjom SAD-a”, rekao je Rutte na konferenciji za medije u Banskim dvorima.
Rutte je dodao da je “apsolutno uvjeren” da bez američkog predsjednika članice NATO-a ne bi dosegnule dva posto izdvajanja na obranu niti se dogovorile o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine, što uključuje 3,5 posto za obrambene potrebe i 1,5 posto za povezane investicije u kibernetičku obranu, kritičnu infrastrukturu i civilnu pripravnost.
“Kada nekoga hvalim, to se temelji na činjenicama, a vjerujem da su činjenice tu, vi se ne morate složiti”, rekao je Rutte, bivši nizozemski premijer i glavni tajnik NATO-a od listopada 2024.
Na pitanje novinara smatra li da je NATO u krizi, Rutte poručuje da “nije, nimalo”.
Hrvatska je u 2025. godini izdvojila 2,08 posto BDP-a za obranu. Premijer Andrej Plenković rekao je da “ovako velika transformacija i korak naprijed u pogledu izdvajanja za obranu nije bila zamisliva prije nekoliko godina”.
Vlada je donijela odluke o provedbi četiri velika ulaganja u modernizaciju Hrvatske vojske, a ona se odnose na nabavu 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8, 18 samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2, 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7, financiranih putem EU instrumenta SAFE, kao i nabavu četiri protudronska sustava financirana iz proračuna Ministarstva obrane.
Rutte je također poručio da saveznici u NATO-u, osobito članice koje dijele granicu s Arktikom – Sjedinjene Države, Danska, Norveška, Švedska, Finska i Kanada, trebaju zajedno raditi na jačanju sigurnosti Arktika zbog sve aktivnije uloge Rusije i Kine na tom području.
“Svi se slažemo da to mora biti prioritet”, rekao je Rutte.
Svi moraju poštovati da je Grenland danski
Plenković je pak istaknuo da svi saveznici trebaju poštovati činjenicu da je Grenland dio Danske.
“Poruka praktičkih svih saveznika i članica Europske unije je ta da se saveznici moraju međusobno poštovati, to uključuje i odnose Sjedinjenih Američkih Država kao najveće zemlje u okviru NATO-a i najutjecajnije sa ostalima. Očito je da postoje zabrinutosti sigurnosnog karaktera na području Arktika pod koji spada i Grenland”, kazao je Plenković.
“Međutim siguran sam da se uz razgovore može pronaći rješenje koje će SAD-u osigurati sigurnost, a Danskoj upravo ono što svi poštujemo, a poštujemo činjenicu da je Grenland dio Danske premda nije u Europskoj uniji, ali je jasno da spada pod njenu nadležnost”, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer dodaje da je nužan “kvalitetan dijalog o ovakvoj situaciji” radi globalne sigurnosti.
Američki državni tajnik Marco Rubio ovog tjedna će se sastati s danskim dužnosnicima, ali nije dao naslutiti da bi Washington mogao odustati od plana da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Bijela kuća objavila je u utorak da Trump raspravlja o opcijama za stjecanje strateški važnog arktičkog otoka, ako treba i vojnim putem, unatoč prigovorima iz europskih zemalja.
“Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland odlučuju o pitanjima koja ih se tiču”, navodi se u zajedničkoj izjavi koju su prošlog tjedna potpisali francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Donald Tusk, španjolski Pedro Sanchez, britanski Keir Starmer i danska premijerka Mette Fredriksen.
“Sigurnost na Arktiku mora se postići zajednički, u suradnji sa saveznicima NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, poštivanjem načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica. To su univerzalna načela i nećemo ih prestati braniti”, naglašava se u izjavi.
Trump je ideju o preuzimanju kontrole nad Grenlandom iznio još 2019. tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, a u drugom mandatu proziva Dansku da nije učinila dovoljno da zaštiti taj otok.
Danska premijerka Fredriksen rekla je prije nekoliko dana za dansku televiziju da bi napad SAD-a na drugu članicu NATO-o značio kraj tog vojno-političkog saveza. “Želim jasno reći da ako SAD odluče vojno napasti drugu zemlju NATO-a, tada sve staje, uključujući NATO i time sigurnost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata”, rekla je.
Glavni tajnik NATO-a od listopada 2024. posjetio je vojarnu “Pukovnik Marko Živković” s premijerom, a kasnije će položiti vijenac kod Spomenika domovini. Rutte će se također sastati s predstavnicima hrvatske obrambene industrije, s predsjednikom Zoranom Milanovićem, a potom i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
Uoči posjeta glavnog tajnika NATO-a Hrvatskoj, Milanović je rekao u petak da mu “nije jasno u čije ime govori” Mark Rutte te da “govori puno stvari” koje ne podržava.
“U ponedjeljak će biti ovdje gost, popričat ćemo, ali to nije osoba koja donosi odluke”, rekao je Milanović.
Hrvatska je snažan i pouzdan saveznik Ukrajine, rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak u Zagrebu, dodavši da Rusija neće odvratiti saveznike u NATO-u da prestanu pomagati Kijevu u gotovo četverogodišnjem sukobu.
Rutte je u Banskim dvorima istaknuo da je Hrvatska “snažan i pouzdan partner Ukrajine” te dodao da je Hrvatska od početka ruske agresije u veljači 2022. izdvojila više od 300 milijuna eura za potporu Kijevu.
Rusija je potvrdila da je prošlog tjedna upotrijebila projektil srednjeg dometa Orešnik, koji je prema zapadnim vojnim analitičarima sposoban nositi nuklearnu bojevu glavu, u napadu na Ukrajinu te nastavlja s napadima na civilnu infrastrukturu.
“Rusija nas želi odvratiti od podržavanja Ukrajine, ali nećemo biti odvraćeni. S obzirom da se Ukrajina suočava s ogromnim pritiskom ove hladne zime, potpora Hrvatske i potpora svih saveznika u NATO-u, važnija je nego ikad”, rekao je Rutte u Banskim dvorima.
Plenković je rekao da “SAD ima snažnu želju da stvori preduvjete za mir”, ali na mir mora pristati Rusija, “agresor na ukrajinskom teritoriju gotovo pune četiri godine”.
“U ovom trenutku imamo problem što Rusija prvo želi dogovor, a onda prekid vatre”, kazao je Plenković.
“Cijela koncepcija koalicije voljnih i svega o čemu smo razgovarali prije par dana u Parizu je prekid vatre kao prvi korak, a potom koraci prema mirovnom sporazumu, koji prema našem dubokom uvjerenju i na temelju specifičnog hrvatskog iskustva, s ukrajinske strane nikada ne bi trebali biti takvi da se Ukrajina de iure odrekne svojih okupiranih područja”, rekao je premijer.
Ponovio je da za vladu “nije opcija” da hrvatski vojnici “participiraju na samom teritoriju Ukrajine”, ali da će Hrvatska pronalaziti druge načine da pomogne Ukrajini.
Hrvatska “važna članica NATO-a”
“Od pristupanja NATO-u 2009., Hrvatska je važna članica NATO-a. Značajno doprinosi našoj kolektivnoj sigurnosti, ne samo na istočnom krilu te na zapadnom Balkanu, već i širom cijelog saveza”, rekao je Rutte koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj.
Glavni tajnik NATO-a rekao je da se prije blagdana susreo s hrvatskim vojnicima i vojnikinjama koji sudjeluju u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga u Poljskoj.
“Bilo je inspirirajuće vidjeti toliko vojnika i vojnikinja koji provode Božić daleko od svojih obitelji i sve nas čuvaju”, rekao je Rutte.
Glavni tajnik NATO-a izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska s prvim danom ove godine preuzela nadzor i zaštitu vlastitog zračnog prostora višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale u sklopu NATO-ovog integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane NATINAMDS-a.
Odgovarajući na pitanja novinara o sigurnosti zračnog prostora NATO-a, Rutte je rekao da je glavni zapovjednik NATO-a za Europu Alexus Grynkewich pokrenuo operaciju “Istočna straža” za zaštitu istočnog krila nakon upada ruskih dronova na teritorije Poljske i Estonije prošle godine.
Nitko ne zna odakle dron nad Zagrebom
U ožujku 2022. godine, samo nekoliko tjedana od početka ruske invazije na Ukrajinu, srušio se dron u Zagrebu, a Plenković je u ponedjeljak odgovarajući na pitanja novinara rekao da je dron “došao s teritorija Ukrajine, da je preletio Mađarsku, to smo rekli ne znam koliko puta”.
“U tom trenutku nam odgovarajuće službe na mađarskoj strani to nisu signalizirale jer ga nisu ni one dobro vidjele tada jer ga nisu ni očekivale”, rekao je Plenković.
Na pitanje s koje točne lokacije iz Ukrajine je dron došao i tko ga je lansirao, premijer je rekao da to “ne znamo ni mi, ne zna ni NATO”.
Plenković je rekao da Hrvatska “sada raspolaže s višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale, koji imaju sve sposobnosti koje tadašnji MiG-ovi nisu imali, a to je da u okviru našeg čuvanja hrvatskog neba imamo sposobnost reakcije u praktički maksimalno 15 minuta od bilo kakve dojave”.
