Gripa je nakon pandemijskog zatišja, ali i osjetno slabijih sezona gripe koje su prethodile pandemiji, ove godine počela s intenzivnim širenjem već koncem prosinca. Osim slučajeva koje prijavljuju liječnici obiteljske medicine i čiji broj raste iz tjedna u tjedan, teži slučajevi liječe se u bolnicama gdje se infektolozi, kako potvrđuje predstojnica Klinike za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka doc. dr. Irena Slavuljica, najčešće susreću s komplikacijama trenutno najzastupljenijeg soja virusa influence tipa A (H1N1). S druge strane, riječku infektologinju ne iznenađuje velik porast novih slučajeva gripe.

– Influenca je jedna kozmopolitanska respiratorna infekcija koja se vrlo lako i brzo širi u populaciji te se iz tog razloga u svakoj sezoni javljaju u zimskim mjesecima veće ili manje epidemije. U našoj zemlji, kao i na ostatku sjeverne hemisfere, to je uobičajeno od studenog do travnja. U našoj zemlji uobičajeno bilježimo između 50 i 80 tisuća influence godišnje, a izuzetak su bile posljednje dvije pandemijske godine pa 2020. i 2021. godine nije zabilježen niti jedan laboratorijski potvrđen slučaj influence, dok je prošle godine zabilježeno tek nešto više od 5.700 slučajeva. Razlog tome je svakako činjenica da su mjere koje su se poduzimale s ciljem prevencije širenja epidemija COVID-19, između ostalog i nošenje maski, vrlo uspješno prevenirale širenje ostalih respiratornih infekcija, pa time i influence. Ovdje treba dodati da se gripa nešto teže širi u populaciji u odnosu na COVID-19 pa je provođenje protuepidemijskih mjera usmjerenih prvenstveno u smislu prevencije COVID-19, smanjilo i broj slučajeva influence u populaciji. Ove godine, popuštanjem epidemioloških mjera i ulaskom u zatvorene prostore s hladnijim danima, očekivano se intenzivirala cirkulacija respiratornih virusa pa je zaključno s 15. siječnja zabilježeno nešto više od 11.000 slučajeva gripe u Hrvatskoj, od čega u posljednjem tjednu gotovo trećina svih slučajeva bolesti, što govori o aktivnosti virusa u populaciji, odnosno činjenici da se bližimo nekakvom vrhuncu epidemije koja uobičajeno traje sedam do deset tjedana i onda obično naglo prestaje kao što je i započela. Prema tome, brojke oboljelih od influence me ne iznenađuju, pogotovo kad se uzme u obzir popuštanje epidemioloških mjera koje smo implementirali protekle dvije godine, ističe Slavuljica.

Nagli početak

Influenca obično započinje naglo, s povišenom temperaturom, nerijetko i većom od 40 stupnjeva, praćena glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, te općim osjećajem bolesti kojem se drugog ili trećeg dana pridružuju respiratorni simptomi poput sekrecije iz nosa, grlobolje i kašlja. Uobičajeno bolest prolazi kroz pet do sedam dana, iako kasniji oporavak može biti i dulji. Na razvoj komplikacija influence može uputiti perzistiranje temperature nakon četvrtog ili petog dana bolesti, kada se očekuje stanovito kliničko poboljšanje u nekompliciranim slučajevima bolesti, ili pak nova pojava temperature nakon početnog perioda poboljšanja, odnosno afebrilnog perioda. Također, pojava kratkog daha, nedostatka daha, odnosno zaduhe ili bolova u prsima u bilo kojem trenutku, mogu biti razlog da se potraži pomoć liječnika jer sugeriraju razvoj komplikacija, odnosno teškog oblika bolesti.

– Influenca je po definiciji teška respiratorna infekcija iz razloga što se češće u odnosu na druge respiratorne infekcije komplicira. Komplikacije su najčešće od strane respiratornog sustava i tu se svojom učestalošću i težinom ističe upala pluća, odnosno pneumonija koja može biti uzrokovana bilo samim virusom influence, bilo kao sekundarna bakterijska infekcija. Osim pneumonije, mogu se javiti druge respiratorne komplikacije, posebice u djece kod koje se javljaju upala srednjeg uha, sinusa, bronhiolitis ili laringitis. Osim komplikacija respiratornog sustava, mogu se javiti i komplikacije drugih organskih sustava, poput neuroloških, upala miokarda i slično. Također, gripa nerijetko dovodi do pogoršanja kroničnih bolesti, poput kronične bolesti pluća ili kardiovaskularnih bolesti ili neuroloških i drugih bolesti. Početak epidemije gripe u populaciji obično prati porast broja respiratornih infekcija u pedijatrijskoj populaciji, odnosno porast broja hospitalizacija zbog pneumonije u odrasloj populaciji. Upravo u protekla tri tjedna vidimo porast broja hospitalizacija zbog pneumonija, najčešće u osoba starije životne dobi i onih s kroničnim bolestima. Radi se o pneumonijama uzrokovanim samim virusom pneumonije ili bakterijskim superinfekcijama, odnosno njihovoj kombinaciji. Dio bolesnika koji je zahtijevao hospitalizaciju, bilo je to zbog pogoršanja kroničnih bolesti poput egzacerbacije kronične opstruktivne plućne bolesti, akutizacije srčanog zatajivanja ili primjerice pogoršanja druge kardiovaskularne bolesti, tumači Slavuljica.

Po svojoj definiciji gripa je, jednako kao i COVID-19, teška respiratorna infekcija, a teškom se smatra jer se kod nje češće bilježe komplikacije. Teškim oblicima gripe najpodložnije su one skupine populacije kod kojih se uoči početka svake sezone gripe omogućava besplatno cijepljenje. Cijepljenje, kako ističe Slavuljica, bitno pomaže kod izbjegavanja i umanjivanja teških posljedica.

– Težak tijek influence i komplikacije češće se javljaju u osoba starijih od 65 godina i mlađih osoba s kroničnim bolestima poput kroničnih plućnih bolesti, kroničnih kardiovaskularnih bolesti, neuroloških bolesti, kroničnih bolesti bubrega i jetre, metaboličkih bolesti poput šećerne bolesti. Također, javljaju se u bolesnika s malignim bolestima te imunokompromitiranih bolesnika, bilo zbog bolesti ili imunosupresivnog liječenja. Također, javljaju se u bolesnika prekomjernog indeksa tjelesne mase, kod trudnica i babinjača te djece koja u kroničnoj terapiji uzimaju salicilate. Sve su to populacije kod kojih se preporuča sezonsko godišnje cijepljenje protiv gripe s ciljem prevencije teškog oblika bolesti i komplikacija. Cjepivo je vrlo sigurno i učinkovito u prevenciji komplikacija bolesti i dugi je niz godina u upotrebi. Mi u liječenju oboljelih primjenjujemo antivirusne lijekove, najčešće oseltamivir koji vrlo učinkovito inhibira replikaciju virusa. Osim u terapiji, može se primijeniti i u prevenciji bolesnika koji imaju kontraindikaciju za cijepljenje, iako je, dodajem, cijepljenje najvažnija mjera prevencije influence, njezinih komplikacija, odnosno teških kliničih oblika i smrti, napominje Slavuljica.

Nestašica lijekova

S obzirom na nestašicu bezreceptnih lijekova koji se koriste u liječenju gripe i ostalih respiratornih infekcija, kao i nestašicu određenih antibiotika, u vrijeme epidemije gripe i povećane potražnje mogla bi se očekivati i nestašica antivirusnih lijekova. Zasad to nije slučaj te riječka infektologinja poručuje kako oseltamivira ima dovoljno na tržištu.

– Što se tiče oseltamivira na tržištu trenutno nema problema. Ovim lijekom liječimo i bolesnike s kroničnim bolestima koje mogu uzrokovati teški klinički tijek te je važno lijek primijeniti na samom početku bolesti u prva dva ili tri dana upravo s ciljem da se spriječi razvoj komplikacija, a svi ostali mogu primijeniti tzv. simptomatsku terapiju, uz mirovanje, odmor, dovoljno tekućine, antipiretike te strpljenje koje je od izuzetne važnosti u liječenju gripe. Naime, profesor Kuzman, inače moj učitelj u Zagrebu, uvijek je govorio da je najbolji lijek za gripu prerezati jabuku na sedam dijelova i svakog dana uzeti jedan komad. Kad pojedete posljednji, bit ćete dobro, no ne zato jer vas je ta jabuka izliječila, nego zato jer gripa traje sedam dana te tada možete očekivati da će vam biti dobro, preporuča Slavuljica.

Uz virus influence, i dalje je aktivna cirkulacija koronavirusa u populaciji. Iako se zadnjih dana bilježi manji broj novooboljelih od COVID-19 nego prethodnih tjedana. Obje infekcije su po definiciji teške respiratorne infekcije jer se u odnosu na druge respiratorne infekcije češće kompliciraju, prvenstveno progresijom bolesti na donji dio respiratornog sustava, odnosno razvojem upale pluća. Pritom je u Hrvatskoj ove sezone zabilježeno više slučajeva tzv. flurone, istovremene zaraze virusom gripe i koronavirusa.

– Dok god oba virusa cirkuliraju, postoji rizik od koinfekcije, a ovakva koinfekcija je češće udružena s potrebom za hospitalizacijom i liječenjem u jedinicama intenzivnog liječenja. Imali smo nekoliko slučajeva oboljelih koji su bili hospitalizirani s dvojnom infekcijom. Srećom, imali su blažu kliničku sliku i nisu zahtijevali liječenje u JIL-u. Simptomi flurone su vrlo slični, bolest se prezentira temperaturom i respiratornim simptomima. Teško je reći simptomi kojeg virusa prevagnu, budući da postoji jako puno međusobnih preklapanja i bolest je moguće dokazati jedino laboratorijski, dok ih je klinički gotovo nemoguće razlučiti, kao i njihovu koinfekciju. Jedino što ih karakterizira jest veći rizik progresije bolesti na donji dio respiratornog sustava u odnosu na monoinfekciju, kaže Slavuljica, dodajući kako kad je riječ o oboljelima od gripe, na riječkoj su Klinici za infektologiju svi osim jednog bolesnika bili inficirani virusom influence tipa A, podtipom H1N1, koji dominira kod nas i u ostatku Europe. Iako smo nerijetko pod dojmom da influenca tipa B uzrokuje blaži oblik bolesti od influence tipa A, tome, kako upozorava Slavuljica, nije baš tako.

– Naime, klinički je praktički nemoguće razlučiti infekciju virusom tipa A od tipa B. Razlog zbog kojeg mi teže oblike bolesti pripisujemo tipu A jest činjenica da je influenca tipa A sklonija antigenim promjenama i upravo te veće promjene koje se događaja kod virusa influence A su one koje su odgovorne za pojavu većih epidemija, pa i svakih deset do 50 godina velikih pandemija, kada nastanu korjenite promjene virusa influence tipa A. Virus influence B podložan je manjim antigenim promjenama i iz tog razloga ima manji epidemijski potencijal i obično se javlja svake tri do pet godina u manjim epidemijama. No, što se tiče same kliničke prezentacije bolesti, tip A i tip B su usporedivi, no postoji virus influence C koji uzrokuje blaži oblik bolesti, nalik na prehladu. Svake godine neminovno u zimskim mjesecima javljaju se epidemije sezonske gripe koje su vezane uz manje antigene varijacije virusa influence koje se događaju svake godine. Veće antigenske promjene virusa događaju se u periodu od deset do 50 godina, a posljednja je bila 2009. godine, kada se radilo o tzv. svinjskoj gripi podtipa H1N1, tako da narednih nekoliko godina, statistički gledano, nije za očekivati pojavu pandemijskog soja virusa influence, iako sve dok postoji cirkulacija virusa, objektivno postoji i rizik od njegovih većih antigenih promjena, zaključuje Slavuljica.