Hrvatska nevladina udruga za promicanje prava i zaštitu, te veganstva i ekološkog načina života, Prijatelji životinja, ovih su dana odaslali priopćenje u kojem stoji da je Europski parlament prošloga mjeseca donio rezoluciju kojom je izglasao snažan paket zakonskih prijedloga kao budući pravni okvir za unapređenje zaštite kućnih ljubimaca te suzbijanje njihova napuštanja i ilegalne trgovine u Europskoj uniji.

Rezolucija poziva na obavezno mikročipiranje i registraciju svih pasa i mačaka, uključujući one koje ulaze u Europsku uniju, podržava zabranu prodaje pasa i mačaka u trgovinama za kućne ljubimce te u uzgoju, zabranu križanja u srodstvu i uzgoja životinja s ekstremnim, za njih štetnim tjelesnim osobinama, dok uzgajivači podliježu obaveznoj registraciji.

U rezoluciji se predlaže uvođenje tzv. »Pozitivne liste« na razini Europske unije kojom bi se propisalo koje se životinjske vrste mogu držati kao kućni ljubimci, štiteći pritom dobrobit životinja i javnu sigurnost ograničavanjem vlasništva nad vrstama koje nisu prikladne za život u kućanstvu.

Nakon donošenja rezolucije, Europski parlament treba započeti pregovore s Europskom komisijom i Vijećem Europske unije kako bi do kraja godine usvojili obvezujuće zakonodavstvo za sve države članice.

ZADOVOLJNI MJERAMA

Osim Federacije veterinara Europe (FVE) i Federacije europskih veterinarskih udruženja kućnih ljubimaca (FECAVA), koji su uspješno zagovarali navedene mjere, povećanje zaštite kućnih ljubimaca pozdravljaju i udruge za zaštitu životinja.

– S obzirom na to da se godinama zalažemo za poboljšanje zaštite životinja, možemo biti zadovoljni što većina prijedloga rezolucije otprije postoji u hrvatskom zakonodavstvu. Mikročipiranje pasa u Hrvatskoj obavezno je već dugi niz godina, što se registrira u Upisniku kućnih ljubimaca, a svi psi moraju biti označeni mikročipom prije premještanja u svrhu promjene vlasništva. Pri oglašavanju pasa za prodaju ili udomljavanje, obavezno je navesti broj mikročipa psa i mikročipa majke psa. U našoj državi već je zabranjena i prodaja pasa, mačaka i pitomih vretica u trgovinama za kućne ljubimce, iako smatramo da u trgovinama treba potpuno zabraniti prodaju svih životinja. Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja, prihvaćen je i prijedlog naše udruge da se svi uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji moraju registrirati pri nadležnom tijelu, neovisno o broju rasplodnih ženki, navodi Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Ističe da se Prijatelji životinja godinama zalažu i za ostale mjere koje bi uskoro trebale postati dio zakonodavstva Europske Unije.

– Još prije deset godina tražili smo propisivanje tzv. »Pozitivne liste« vrsta koje se smiju držati kao kućni ljubimci i naš prijedlog ušao je u radnu verziju prijedloga Zakona o zaštiti životinja, no kasnije je izbačen. Pridružili smo se zahtjevima veterinara da se zakonskim izmjenama zabrani uzgoj nezdravih pasmina, koje zbog svojih tjelesnih karakteristika pate cijeli život. Prilikom donošenja Zakona o zdravlju životinja, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uputili smo prijedlog da se propiše obaveza označavanja mačaka mikročipom. Ministarstvo je odbilo prijedlog s obrazloženjem da označavanje mačaka nije unutar opsega uredbi EU-a. No sada će biti!, kaže Klopotan.

ILEGALNA TRGOVINA

Iz Udruge pojašnjavaju da znaju prepoznati ključne probleme u zaštiti životinja i argumentirano se zalažu za implementaciju konkretnih prijedloga rješenja u hrvatsko zakonodavstvo. Kako kažu, Hrvatska treba učiti na primjerima drugih država EU-a i prednjačiti u naprednim zakonskim odredbama koje će djelovati preventivno i štititi proračune lokalnih zajednica.

– Zaista je šteta što je nadležno Ministarstvo propustilo prije osam godina propisati »Pozitivnu listu« jer strane životinjske vrste kao kućni ljubimci mogu predstavljati opasnost za zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliš te mogu prenositi zarazne bolesti, što posljedično može dovesti do velikih ekonomskih šteta. Osim toga, ne trebamo čekati deset godina da bismo propisali obavezu mikročipiranja mačaka koje ljudi, neoznačene, svakodnevno napuštaju bez pravnih posljedica, dodaju iz udruge.

Krajnji cilj ovakvih regulativa svakako je zaštita kućnih ljubimaca te suzbijanje njihova napuštanja i iskorištavanja u ilegalnoj trgovini, te poboljšanje njihova standarda življenja, odnoseći se pogotovo na mačke i pse bez vlasnika. U zakonodavstvu Europske Unije postoji pet prava svake životinje, a to su: pravo na hranu i vodu, pravo na udobnost, pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti, pravo na prirodno ponašanje i pravo na život bez straha i uznemirenosti.

VELIKI PRASAK

Razgovarajući o uznemirenosti, kao jedna od ključnih tema nameće se korištenje pirotehničkih sredstava jer brojni aktivisti već godinama upozoravaju na negativne učinke koju takva buka i »eksplozivnost« stvara životinjama.

Oduvijek je poznato da ljudska buka može imati negativni utjecaj na neke životinje, a istraživanje objavljeno u časopisu Royal Society’s Biology Letters navodi da snažna buka pogađa mnoge vrste vodozemaca, člankonožaca, ptica, riba, sisavaca, mekušaca i gmazova. Navedeno je da, primjerice, kitovi zbog propelera brodova postaju dezorijentirani i gube osjećaj smjera, a stručnjaci vjeruju da je to jedan od razloga zašto se posljednjih godina masovno nasukavaju. Jedno od najvećih ljudskih stresora za životinje je korištenje pirotehnike, pa je brojnim vlasnicima životinja već sada »muka« pri samoj pomisli na prosinac i brojne vatromete i petarde koji nas tada čekaju.

Stres kod životinja kojega uzrokuje bučna pirotehnika može rezultirati paničnim ponašanjem, bijegom ili ozljedama jer glasni zvukovi pirotehnike izazivaju paniku koji mogu uzrokovati nekontrolirano ponašanje životinja. Prema nekim izvorima, stres izazvan pirotehnikom može utjecati na proizvodnju mlijeka kod krava, smanjiti stopu nesivosti jaja kod peradi ili smanjiti prirast kod svinja.

– Ptice se u panici mogu zabiti u prozore i zidove, ozlijediti i slomiti vrat, a u proljeće vatrometi tjeraju ptice i male sisavce da napuste gnijezda ostavljajući mladunce da umru pothlađeni ili da ih pojedu predatori. Životinje bježeći istrčavaju na ceste uzrokujući prometne nesreće s materijalnim štetama i ozljedama i ljudi i životinja. Svi troškovi zbrinjavanja ranjenih divljih životinja padaju na teret lokalnih proračuna i skloništa, stoji na mrežnim stranicama udruge Prijatelji životinja. Njihovi napori da se za osobne potrebe građana potpuno zabrani sva bučna pirotehnika prati i peticija koju je potpisalo oko 40 tisuća građana. Peticijom MUP-u, traži se da se za osobne potrebe građana pooštri kazne i proširi zakonsku zabranu prodaje i uporabe petardi i redenika i na druga bučna pirotehnička sredstva iz kategorija F2 i F3, ograniči prodaju dopuštene pirotehnike na razdoblje od 29. do 31. prosinca, ograniči korištenje dopuštene svjetlosne pirotehnike na razdoblje od 23 sata 31. prosinca do 1 sat 1. siječnja i propiše zabranu reklamiranja pirotehnike te njezine prodaje u trgovinama mješovitom robom.

JEDAN DNEVNO

Iz udruge pojašnjavaju da ljeti redovito dobivaju pritužbe mještana turističkih središta zbog tjednih vatrometa, koji se organiziraju zbog turista i privatnih proslava. Građani se žale Udruzi na uznemiravanje i zagađenje okoliša zbog učestalih vatrometa, a podatci koje su Prijatelji životinja dobili od MUP-a otkrivaju čak 594 javna vatrometa u Hrvatskoj tijekom 2024. godine, prosječno barem jedan dnevno! Brojke posebno rastu tijekom turističke sezone pa je tako prošle godine u srpnju izvedeno 117 vatrometa, a u kolovozu 113.

Na temu korištenja pirotehnike u Hrvatskoj, dopisom za medije reagirala je Koordinacija distributera i prodavatelja zabavne pirotehnike pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, »osjećajući odgovornost reagirati na izjave i medijske interpretacije vezane uz zabavnu pirotehniku i njezinu regulaciju«. U uvodnom dijelu dopisa naveli su da »pozdravljaju svaku inicijativu usmjerenu na povećanje sigurnosti ljudi i dobrobit životinja«, no da »upozoravaju da se regulacije, preporuke i javne kampanje moraju temeljiti na činjenicama, provjerljivim podacima i realnim učincima«.

– Napominjemo i da se broj tradicionalnih vatrometa smanjuje što javnost ne prihvaća s odobravanjem. Primjer je svečani vatromet na Festivalu igranog filma u Puli za koji gotovo 70 posto ispitanika u javnim anketama želi da se vrati. Istovremeno, pozitivan primjer odgovorne uporabe zabavne pirotehnike zabilježen je prilikom koncerta na zagrebačkom Hipodromu uz prisutnost više od pola milijuna gledatelja, stoji u njihovom dopisu.

VELIKA ŠTETA

Oko spomenutog festivala u Puli, građani su u anketi Glasa Istre (njih 69.37 posto), potvrdili da žele povratak vatrometa, iako su iz udruge Prijatelji životinja pozdravili odluku organizatora da svečanost prođe bez vatrometa.

– Želimo uputiti iskrene čestitke Pulskom filmskom festivalu na odluci da proslavu oblikuje bez vatrometa. Takva odluka ne odražava samo poštovanje prema građanima, životinjama i okolišu, već i hrabrost da se kulturna baština preispita i osvježi u skladu sa suvremenim vrijednostima. Pula se tako svrstala među rastući broj hrvatskih gradova koji biraju tišu i suosjećajniju proslavu, a vjerujemo da će ih biti sve više.

Danas znamo ono što prije nismo znali. Vatrometi uzrokuju stvarnu patnju, pa čak i smrt. Osobama s PTSP-om probuđuju traumu, novorođenčad i neurorazličite osobe, posebice autistične, doživljavaju snažan stres. Ptice umiru u letu. Psi i druge životinje, čiji je sluh daleko osjetljiviji, doživljavaju srčane udare. Djeca ostaju bez prstiju zbog pirotehnike koja im je predstavljena kao igra. Zrak, voda i tlo zagađuju se otrovnim česticama, barutom i teškim metalima. Svi ti učinci ne smiju biti ignorirani u ime »tradicije«, kazali su tada.

Unatoč tome što mnogi vole vatromet i petarde, ostaje činjenica da i jedno i drugo može uzrokovati veliku štetu ne samo ljudima i životinjama, već i imovini.

U današnjem modernom svijetu punom naprednih rješenja za različite zvučne i svjetlosne efekte koji ne moraju biti »prasak«, postoji mnoštvo boljih načina za obilježavanje važnih životnih događaja, pa i proslave Nove godine, od bjesomučnog bacanja legalnih i ilegalnih petardi koje uznemiravaju ostala živa bića. Realno, desetak minuta uzvika »oh« i »aah« dok se gleda u nebo prošarano vatrometom za fotografiju koja će završiti na društvenim mrežama, nije vrijedno puno dugoročnijih posljedica na ljude, životinje i prirodu. Možemo i bolje od toga.

KAKO SMIRITI ŽIVOTINJU TIJEKOM VATROMETA?

1. Stvorite sigurno okruženje tako što ćete pronaći mirnu sobu udaljenu od prozora, dodajte mekane podloge i omiljene igračke životinje zbog kojih će se osjećati sigurnije.

2. Zatvorite prozore i zastore: osim zvuka vatrometa, uznemirujuća može biti i svjetlost pa je savjet zatvoriti prozore i spustiti zastore da bi se umanjila stimulacija izvana.

3. Pustite umirujuću glazbu: snimci umirujućih zvukova, kao što su zvuci prirode, mogu pomoći u maskiranju buke vatrometa.

4. Proizvodi za smanjenje stresa: na tržištu postoje različiti proizvodi koji mogu pomoći u smanjenju stresa kod životinja, a o konzumaciji bilo kakvih, najbolje se posavjetovati s veterinarom.