Europski revizorski sud dao je negativno mišljenje na rashode proračuna EU-a već šestu godinu zaredom, pritom je najveća stopa nepravilnosti uočena i ove godine u području kohezijske politike – začudo ne i u Hrvatskoj, ali ovo je tijelo zabrinuto zbog sve većeg pritiska dugova na proračun Unije.

U priopćenju koje je za hrvatske medije tim povodom izdala hrvatska članica toga tijela, Ivana Maletić, pojašnjava se kako godišnje izvješće upozorava da bi rastuće zaduživanje moglo povećati rizike za buduće proračune EU-a i ograničiti njezine financijske kapacitete. Dug EU-a se u tri godine više nego udvostručio, dosegnuvši krajem 2024. iznos od 601 milijardu eura. Europski revizorski sud upozorava da bi do 2027. dug mogao premašiti 900 milijardi eura, gotovo deset puta više nego prije uvođenja Mehanizma za oporavak i otpornost 2020.

Ugrožene politike

Ukupne kamate za Mehanizam za oporavak i otpornost mogle bi premašiti 30 milijardi eura, dvostruko više od početne procjene Komisije. Očekuje se daljnji rast zaduživanja do kraja tekućeg financijskog okvira (2027.), dok su otplate uglavnom odgođene za buduća razdoblja, upozorava se u izvješću.

Kad je Hrvatska u pitanju, nije bilo utvrđenih nepravilnosti i pogrešaka, a tijelo za reviziju u našoj zemlji izdvojeno je štoviše kao primjer dobre prakse.

Naravno, ovaj značajan rast europskog duga stvara pritisak na buduće proračune Unije, a izvješće je osobito značajno ako se zna da se upravo piše nova financijska omotnica Unije za razdoblje od 2027. do 2034. godine.

Taj bi proračun mogao biti opterećen rastom izdvajanja za obranu, dok mnogi smatraju da je kohezijska politika time ugrožena. U mišljenju Revizorskog suda, koji izdaje dvije različite ocjene – mišljenje za rashode proračuna EU-a (2024. proračun je iznosio 191,1 milijardu eura) i mišljenje za rashode Mehanizma za oporavak i otpornost (u 2024. proračun Mehanizma iznosi 55,9 milijardi eura), navodi se kako je računovodstvena dokumentacija EU-a pouzdana, no samo korištenje rashoda europskog budžeta je negativno.

Iznos obuhvaćen revizijom u 2024. je gotovo 168 milijardi eura, a ukupna procijenjena stopa pogreške iznosi 3,6 posto, što je ponovno iznad praga od 2 posto, zbog čega je mišljenje i ovu godinu nepovoljno.

– Često pitanje je što to znači i može li se reći da je 6 milijardi eura, odnosno 3,6 posto od revidiranih 167,9 milijardi eura, potrošeno nepravilno? Ova brojka daje generalnu sliku rezultata revizije, ali ne može se uzeti kao precizan iznos nepravilnosti jer su revidirani projekti i s njima povezani iznosi vrlo različiti kao i tipovi grešaka.

Neprihvatljivi troškovi

Tako kohezijska politika (Europski fond za regionalni razvoj; Europski socijalni fond; Kohezijski fond) ima najveći udio u stopi pogreške jer je najviše utvrđenih nepravilnosti upravo u fondovima kohezijske politike te je za 2024. utvrđena stopa pogreške 5,7 posto, objašnjava Maletić.

Najčešće pronađene nepravilnosti su, kao i kod svake druge revizije, neprihvatljivi projekti i troškovi, potom troškovi koji nisu povezani uz predmetni projekt ili nisu dozvoljeni poput kupnje zemljišta, zatim klasična kršenja pravila o javnoj nabavi i pravila o državnim potporama.

Iznos nepravilnosti u proračunu EU-a za 2024. je ipak niži u odnosu na prethodne godine, dok je ta stopa 2023. godine bila rekordno visoka i iznosila 9,3 posto, i tada su kritike Revizorskog suda bile i oštrije.

Nadalje, ERS je revizijom obuhvatio uzorak od 38 provedenih javnih nabava (u pet država članica) i 37 slučajeva državnih potpora (u šest država članica), među kojima nije bila Hrvatska. Utvrđeni su nedostaci u sustavima određenih država članica za jamčenje usklađenosti s pravilima o javnoj nabavi i državnim potporama, i to je najčešća negativna pojava, zaključuje se u izvješću Europskog revizorskog suda.

Dobra praksa u Hrvatskoj

Za razliku od Hrvatske u kojoj kroz sve godine revizije nema utvrđenih nepravilnosti, u nekim državama članicama, poput Portugala, Mađarske, Španjolske i Njemačke, ERS je pronašao značajan broj nepravilnosti. No, tijelo za reviziju u Hrvatskoj – Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije – kontinuirano je poboljšavalo svoj rad temeljem preporuka ERS-a te je ove godine u poglavlju Kohezija, otpornost i vrijednosti godišnjeg izvješća navedeno kao primjer dobre prakse.