RIJEKA – Iako su već i iz naše središnje banke počeli slati upozorenja o mogućem rastu kamata koji će povećati rate građanima zaduženim uz promjenjivu kamatnu stopu, Nacionalna referentna stopa (NRS), koja određuje promjenjivi dio promjenjivih kamatnih stopa, u trećem je kvartalu i dodatno pala. To znači da, zasad, kamate na kredite ne da neće rasti, nego će se i dodatno sniziti. Budući da nominalne kamatne stope padaju, a imamo stopu inflacije od gotovo 4 posto, jasno je da su realne još niže, a novac gubi vrijednost.

Ovakva kretanja na domaćem tržištu odraz su naravno kretanja u eurozoni i šire, pri čemu je u prvom planu i dalje epidemiološki okvir, te rizici povezani s pandemijom, koji su u zadnje vrijeme naglašeni zbog nove varijante koronavirusa, omikrona. Uslijed pojave omikrona, prošli su tjedan pale burze, ulagači su se povukli iz dionica u sigurnija utočišta poput obveznica, bez obzira na niske prinose, jer se tržište boji novih zatvaranja i novog usporavanja ekonomije.

Nepovoljni rizici

Zapravo, vlada totalna neizvjesnost, jer se još ne zna dubina problema, koliko je novi soj opasan i zarazan te djeluju li na njega postojeća cjepiva. Strah i neizvjesnost, ako se ugrade u očekivanja potrošača i ulagača, mogu narušiti ekonomski rast, u ovom slučaju oporavak. Oporavak nakon velikog pada u 2020., već je, doduše, postignut, no gotovo da nema dvojbe da će se pandemija i njezin utjecaj na ekonomiju preliti i u 2022.

To je potvrdila i Hrvatska narodna banka iz koje su poručili da je daljnji tijek pandemije glavni izvor rizika i za globalno, i za hrvatsko gospodarstvo, a iako »ne bi trebalo biti većih učinaka na očekivanja rasta za ovu godinu, nepovoljni rizici bi se u većoj mjeri mogli odraziti na kretanja u narednoj godini«. I neovisno o ovim novim kretanjima te strahu od novih zatvaranja po Europi, Europska središnja banka, sudeći po izjavama njezinih čelnica, još ne razmišlja o rastu kamatnih stopa, bez obzira što sve veća inflacija, pogotovo u najvećem europskom gospodarstvu – Njemačkoj – puše za vratom.

Već sada je stopa inflacije u eurozoni dvostruko viša od ciljane: iznosi gotovo 5 posto, dok je ECB-ov target »nešto iznad 2 posto«, a u studenom je u Njemačkoj godišnja inflacija bila gotovo 6 posto. To je više od svih predviđanja, te je dodatni argument Bundesbanku da od ECB-a otvorenije traži zaoštravanje monetarne politike. No, to zasad ne pada na plodno tlo. Iako se, dakle, inflacija povećava, iz ECB-a stižu nedvojbeni signali o tome što im je prioritet. Tako je Isabel Schnabel, članica uprave ECB-a, u svom zadnjem istupu istaknula da ECB smatra da je inflacija dosegnula vrhunac u studenome, što znači da bi bilo preuranjeno podizati kamatne stope jer će rast cijena iduće godine vjerojatno postupno usporiti.

Time je samo potvrdila ranije izjave šefice ECB-a Christine Lagarde koja smatra da će se inflacija sigurno usporiti, a da bi bilo prerano podizati ključne stope jer bi to moglo ugroziti oporavak. Lagarde misli da bi ECB trebao nastaviti podržavati potrošnju, a ponovila je i da uvjeti za podizanje ključnih kamatnih stopa »vrlo vjerojatno« neće biti ispunjeni iduće godine. Okvir postpandemijske politike ECB će, najavila je, naznačiti ovaj mjesec, međutim, i nakon očekivanog završetka pandemijske krize, bit će važno da monetarna politika – uključujući primjereno podešavanje kupnje imovine – podupire oporavak i održivi povratak inflacije na ciljanu razinu od dva posto, zaključila je Lagarde.

Dakle, ni u baznom scenariju koji je zapravo formiran prije pojave omikrona, nije bilo za očekivati da će ECB početi povećavati ključni kamatnjak, koji onda djeluje na euribor u idućoj godini, ali se očekivalo da će davati jače signale o stezanju monetarne politike i obustavi otkupa obveznica. U uvjetima ponovnog jačanja pandemijskog rizika, moguće je da će monetarna politika biti još opreznija, odnosno da će početak rasta kamata biti još dodatno prolongiran.

Monetarni prijenos

U Hrvatskoj se većina gotovinskih kredita otplaćuje uz fiksne stope, no kad su u pitanju stambeni, tu ih je većina odobrena ili uz promjenjive, ili uz kombinirane kamatne stope (prvih nekoliko godina fiksna stopa, a onda promjenjiva), što znači da su osjetljivi na promjene monetarne politike, prvo u eurozoni koja jako utječe na nas, a onda i u Hrvatskoj. U bazi promjenjive stope je varijabilni parametar, a kod nas je to većinom spomenuti NRS koji diktira kamata na štednju u domaćim bankama, no i on je posredno izvučen iz kretanja u eurozoni, iako u odnosu na njih malo kasni.

No, dio kredita uz promjenjivu stopu koje otplaćuju hrvatski građani vezan je uz euribor, kamatu po kojoj se banke zadužuju na tržištu eurozone, a on odmah reagira na promjenu ključne stope o kojoj govori Lagarde. S obzirom na to da je oporavak fragilan, pandemija se prebacuje u 2022., a o omikronu se govori kao o varijanti koja bi »mogla oteti i ovaj Božić«, te da ECB nije sklon reagirati na postojeću inflaciju, čini se da bi dužnici, što se tiče rasta kamata i rata kredita, i u 2022. mogli biti spokojni, a možda i dulje. Vjerovnici, pak, štediše i depozitari, testirat će vjerojatno nove granice svoje tolerancije kad je u pitanju držanje depozita u bankama kojima zapravo oni plaćaju da im čuvaju novac.