Dokument naslovljen “Strategija nacionalne politike Rusije u razdoblju do 2036.” objavljen je u utorak kao dekret koji je potpisao Putin. Poziva na mjere kojima bi se osiguralo da se 95 posto stanovništva zemlje izjašnjava kao Rusi do 2036.




Zbog povijesnih veza Rusije i Ukrajine, mnogi su Ukrajinci tradicionalno bili simpatizeri Rusije te govorili oba jezika. No, od početka invazije takve su simpatije splasnule, a ankete pokazuju da je uporaba ruskog jezika značajno pala.


Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u utorak rekao da je Kijev spreman podržati okvir američkog plana za okončanje najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. No, Ukrajina je oprezna jer ne želi biti prisiljena prihvatiti sporazum temeljen uglavnom na ruskim uvjetima, uključujući teritorijalne ustupke.


Putin je invaziju na Ukrajinu započeo u veljači 2022., rekavši da je cilj “demilitarizirati i denacificirati” je te osloboditi govornike ruskog jezika na istoku od nečega što je Kremlj nazvao jasnom diskriminacijom.


Unutar šest mjeseci, Donjecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška oblast su inkorporirane u Rusku Federaciju iako Moskva nema potpunu vojnu kontrolu nad njima.


Prema dokumentu, koji bi na snagu trebao stupiti u siječnju, preuzimanje kontrole nad istočnom regijama “je stvorilo uvjete za obnavljanja jedinstva povijesnih teritorija ruske države”.


Ključno je, ističe se u dokumentu, “usvojiti dodatne mjere kako bi se ojačao opći ruski identitet”, ukorijenila uporaba ruskog jezika i djelovalo protiv “napora neprijateljskih stranih država radi destabilizacije međuetničkih i međuvjerskih odnosa te stvaranja podjele u društvu”.


“Rezultati implementacije ove strategije procijenit će se mjerenjem sljedećih indikatora do 2036: razina općeg ruskog identiteta (samosvjesnosti građana), koja ne smije biti manja od 95 posto”, ističe se u dekretu.


Putin dugo dovodi u pitanje povijesni identitet Ukrajine koji bi bio odvojen od Rusije.


A osim što se protivio širenju NATO-a prema istoku od 1990-ih, obranu govornika ruskog jezika i pripajanje područja koje smatra povijesno ruskima je učinio ključnim dijelom “posebne vojne operacije” Moskve u Ukrajini.


Ukrajinski je bio jedini službeni jezik u zemlji od pada Sovjetskog Saveza 1991., no vlasti u Kijevu poriču tvrdnje da su govornici ruskog bili meta diskriminacije.


Rusija tvrdi da se neonacistička ideologija proširila ukrajinskim javnim životom od prosvjeda 2014. zbog kojih je proruski predsjednik bio prisiljen napustiti zemlju.