Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ovaj je tjedan izjavio da je krajnji trenutak za redefiniranje Daytonskog ustavnog okvira u kojem BiH živi sada već duže od 30 godina, te najavio da će podršku za zahtjeve hrvatske strane početi tražiti u Bruxellesu i Washingtonu jer je sada jasno da je unutar same BiH bilo kakav dogovor nemoguć.

– Što se tiče SAD-a, baš idemo na te razgovore. Zajednički su usuglašene već neke aktivnosti na temu da treba vrlo jasno kratkoročno riješiti pitanje izbornog zakona. Da se više nikada ne mogu preglasavati Hrvati i na taj način birati dva bošnjačka člana Predsjedništva u Federaciji BiH. Jasno je da to ne možemo sami napraviti. I da je bez potpore najvećih administracija u svijetu to skoro nemoguće, rekao je Čović ovog tjedna.

Otklon od unitarizma

S druge strane, BiH Srbi također snažno lobiraju u Trumpovoj administraciji dok bošnjačka strana i dalje snažno zagovara stvaranje unitarne građanske države protiv koje su preostala dva naroda. Što ih je dovelo do bliske suradnje za koju mnogi u samoj Hrvatskoj smatraju da je otišla predaleko, odnosno da se od svakodnevne taktičke pretvorila u stratešku.

Poznavatelji političkih prilika u susjednoj državi smatraju da je ključ ovih najnovijih turbulencija u tome da se za razliku od administracije Joea Bidena ova aktualna na čelu s Donaldom Trumpom za ovaj dio Europe jako malo zanima, te da za njega nema nikakvu konzistentnu politiku.

– Pozadina ovih najnovijih događanja je ta da Amerikanci više ne drže stranu Bošnjacima kao što je bilo za vrijeme prethodnih administracija. To je cijela priča. I sada se druge dvije strane pokušavaju na razne načine povezati s Amerikom. Kod Trumpove administracije dosta je toga kaotično. Čini se da im ovaj dio Europe nije ni pedeseta stvar u prioritetima. I sada se politika sastoji u tome tko se kod nje uspije ogrebati za nešto. Dodik je napravio nekakav »deal« s njima da su mu skinute sankcije. Ali to je otprilike to. Čović je postigao da oni dobiju Južnu interkonekciju. Nije to temelj za nekakvo trajno rješenje. Ali očito je da se kroz neke ljude iz Trumpove administracije pokušava nešto postići. A sama administracija nema konzistentnu politiku. Već skoro godinu dana nema američkog veleposlanika u BiH. Tako da sada postoji zrakoprazni prostor. Amerika nije toliko prisutna kao ranije. I sada svatko s njima pokušava napraviti svoje dogovore. I tu Čović dosta dobro igra, smatra jedan dobar poznavatelj prilika u HDZ-u BiH i u onom koji je vladajuća stranka u Hrvatskoj.

Dodaje da ni u Europi, odnosno u EU-u, nitko od vodećih zemalja više otvoreno ne podržava stvaranje unitarne građanske države. Koliko će oni sada pomagati Hrvatima druga je stvar. Ali neke su se stvari definitivno promijenile. Bošnjaci sve to jako teško prihvaćaju, ali nakon toliko godina pumpanja unitarne države ne postoji prostor među bošnjačkim političarima da netko od njih javno govori o potrebi dogovora s Hrvatima. Sada tri manje bošnjačke stranke koje su na vlasti moraju zbog pritiska SDA još radikalnije nastupati, smatra na sugovornik.

Prodorni Dodik

S druge strane, Srbi u BiH također lobiraju posvuda. Prvo su krajem prošle godine Sjedinjene Države ukinule sankcije donedavnom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, njegovim najbližim suradnicima, te tvrtkama povezanim s njima. Usto je Dodik prošlog tjedna bio u Izraelu gdje se među ostalim susreo s tamošnjim premijerom Benyaminom Netanyahuom, a tijekom vikenda u Budimpešti ga je primio i prvi čovjek tamošnje Vlade Viktor Orban. Uskoro putuje u Francusku čija ga tvrda desnica »Okupljanje za Francusku« snažno podržava, a koja je dio grupacije »Domoljubi za Europu« u Europskom parlamentu kojoj pripada i Orban.

Nakon toga Dodik će otputovati u Washington gdje će prisustvovati Molitvenom doručku kojeg tradicionalno organiziraju američki predsjednici. Naravno to je skup od par tisuća ljudi što znači da će Trumpa moći vidjeti samo izdaleka, ali sama činjenica da se tamo uspio ugurati ipak govori da je lobiranje Republike Srpske ipak dalo nekakve rezultate. Usto, srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nedavno se susrela s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom.

Krajem ove godine u BiH se održavaju opći izbori, što znači da je bilo kakav unutarnji dogovor nemoguć jer ne postoji prostor da bilo koja od tri suprotstavljene strane makar malo popusti. Amerika i EU u ovom trenutku imaju puno važnijih problema tako da je teško očekivati ikakve promjene u BiH. To među ostalim znači da neće biti nikakvog napretka oko početka pregovora BiH o pridruživanju EU-u.