ZAGREB – Kod osuđenika s dvojnim državljanstvom države s kojoj je Hrvatska sklopila biletarni sporazum osiguranje prisustva okrivljenika tijekom kaznenog postupka i samog izvršenja kazne može se riješiti izmjenama predmetnog ugovora i tako omogućiti izručenje ili puno izvršavanje kazne. Jedan je to od zaključaka sa sjednice Kaznenog odjela Vrhovnog suda koji su spomenuti u uzvratnom pismu šefa tog suda Đure Sesse ministru pravosuđa Ivanu Malenici. Povodom slučaja pravomoćno osuđenih Zorana i Zdravka Mamića koji su napustili RH na sjednici je razmatrana problematika osiguranja prisustva okrivljenika tijekom postupka i nakon presude.

Slučaj Mamić

Protiv pravomoćno osuđenog na kaznu zatvora manju od pet godina sada ne može biti određen istražni zatvor pa samim tim niti mjera opreza koja se ionako donosi kao zamjena za sankciju istražnog zatvora, ističu s Vrhovnog suda od kojeg ministar Malenica ranije zatražio očitovanje nakon poznatih polemika o razlozima izostanka mjera za Zorana Mamića, poput zabrane napuštanja zemlje. Podsjećamo, njegov brat Zdravko Mamić pobjegao je u BiH još u ljeto 2018. uoči nepravomoćne presude kojom je osuđen na šest i pol godina zatvora pa je formalno u zatvor morao ići netom nakon prvostupanjske presude.

Zoranu Mamiću kazna je nešto smanjena s četiri godine i 11 mjeseci na četiri godine i osam mjeseci zatvora pa je izvršenje presude mogao čekati na slobodi u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Tako je nakon pravomoćne presude otišao u susjednu zemlju pridruživši se bratu Zdravku. Obojica braće proglašena krivim za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama zatražila su služenje kazne u BiH, no, u četvrtak je Ministarstvo pravosuđa objavilo da u slučaju Zorana Mamića nema zakonskih osnova za proslijeđivanje molbe susjednoj državi iako je njezin državljanin. Slijedog toga, izgledno je da će RH za njim raspisati tjeralicu i europski uhidbeni nalog. Iz Vrhovnog suda poručuju resornom ministarstvu da uviđaju dva problema kojima bi se moglo doskočiti izmjenama Zakona o kaznenom postupku(ZKP).

Prvi je mogućnost bijega okrivljenika u razdoblju između donošenja i objave presude a koji bi se mogao riješiti, kako kažu, ekstremnim propisivanje obaveznog istražnog zatvora nakon sudske rasprave. No, to bi otvorilo, tvrde, mnoge probleme u pogledu poštivanja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i prava EU. Drugom problemu, bijegu okrivljenika nakon presude sa sankcijom manjom od pet godina zatvora moglo bi se doskočiti dopunom mjera opreza koja bi se donosila za osuđenike bez obzira na visinu zatvorske kazne ili pak da se granica obaveznog određivanja istražnog zatvora s pet godina spusti na tri, dvije ili jednu godinu. Potonji model nižeg granice obaveznog zatvora mogao bi se proširiti i mogućnošću da sud umjesto zatvora okrivljenom odredi jamstvo ili spomenutu mjeru zabrane odlaska iz zemlje, objavili su u petak pismo upućenom ministru pravosuđa.

Sessa: Mamića ne mogu tužiti

Predsjednik Vrhovnog suda Sessa izjavio je da je na zakonodavcu donošenje odluka koji je najprihvatljiviji model osiguranja prisustva okrivljenika a ne suda da diktira rješenja. Kazneni odjel upozorio je na standarde Europskog suda za ljudska prava a postoje li okolnosti koje bi opravdavale mjere opreza a ograničavaju slobodu građana na sudu je zadnja riječ u toj procjeni, kazao je Sessa osvrnuvši se na ranije poznate optužbe Zdravka Mamića da mu je nosio novac u kancelariju i na taj način podmitio ga kao suca:

– Jedan jedini put, prije 18 ili 19 godina, kad je došao na Općinski sud u Zagreb kao stranka,  to je bio naš jedini kontakt. Niti mi je išta nudio, niti sam ja tražio, niti mi je davao, niti sam ja uzimao. To je bezočna laž koja predstavlja nasilje nadamnom i nad mojom obitelji. Kleveta u BiH nije kazneno djelo, a da bi se tužilo u Hrvatskoj, treba uvjet dvostruke kažnjivosti. Nemam mogućnosti tražiti pravnu zaštitu u kaznenom postupku, a za građanski postupak imam tri godine vremena, za eventualnu naknadu štete. Koga to ne bi ljutilo? Ljuti me da se to uzima zdravo za gotovo i da se jednom takvom čovjeku, kriminalcu, osuđeniku, bezrezervno vjeruje na temelju njegovih fantazija – požalio se Sessa ponovivši da se nema namjeru kandidirati se za drugi mandat za šefa Vrhovnog suda.