Građani odsad mogu kupiti trezorske zapise, drugi put u četiri mjeseca. Gost Dnevnika Nove TV, ministar financija Marko Primorac, razgovarao je s reporterkom Sabinom Tandarom Knezović o aktualnim temama.

Ministar je na početku rekao da je već upisao trezorske zapise.

“Ja sam vam sinoć sa svojom suprugom čekao da prođe ponoć i testirali smo odmah prije spavanja platformu za upis trezorskih zapisa, upisali smo i tromjesečne i godišnje trezorske zapise. Nismo išli na spavanje prije nego što smo upisali trezorske zapise, upisali smo, odnosno uplatili 10 komada tromjesečnih i 30 komada godišnjih”, dodao je Primorac.

Građani su za trezorskim zapisima pokazali veliki interes.

“To me posebno veseli. Više od četiri tisuće građana je uplatilo, odnosno upisalo trezorske zapise. Posebno je bitno istaknuti, kada govorimo o samom iznosu, oko 320 milijuna eura trezorskih zapisa već je upisano dosad. Mi smo planirali 250 milijuna eura tromjesečnih zapisa i 300 milijuna eura godišnjih zapisa, ukupno oko 550 milijuna eura. Sada smo s ovim zapisima već prvoga dana dosegli prilično zadovoljavajuće brojke”, objasnio je.

Tandara Knezović pitala je ministra financija iznenađuje li ga toliki odaziv građana, na što je odgovorio da ga ne iznenađuje.

“Radi se doista o kvalitetnom ulaganju, o sigurnom ulaganju, o ulaganju koje nudi puno više prinose od depozita u bankama i mislim da se u ovom trenutku radi o instrumentu koji je poprilično atraktivan.

Htio bih istaknuti da je ovoga puta na upisu bilo moguće sudjelovati preko naše elektroničke platforme, digitalne platforme e-Riznica i od ukupnog iznosa koji je dosad upisan, više od 70 posto iznosa upisano je online putem”, ispričao je Primorac.

Ako netko dođe s novcem u Finu i želi kupiti trezorske zapise, sve transakcije koje prelaze iznos od 10.000 eura se provjeravaju, odnosno prijavljuju Uredu za sprječavanje pranja novca prema standardiziranom protokolu.

“Sve transakcije podliježu i prijavi kada govorimo o većim iznosima i ti se iznosi, odnosno transakcije prijavljuju Uredu za sprečavanje pranja novca, koji onda provjerava te transakcije i provodi sve potrebne radnje. Dakle, u smislu potencijalnog prostora za pranje novca, on apsolutno ne postoji”, naglasio je ministar.

Vladin paket mjera

Vladin paket mjera ostaje na snazi i nakon 1. travnja, dokad je prvobitno trajao. Tandara Knezović pitala je ministra Primorca hoće li ostati 30 zamrznutih proizvoda ili će se lista širiti.

“Što se tiče zamrznutih proizvoda, to je uvijek bilo pitanje Ministarstva gospodarstva. Mi smo obavili neke razgovore u tom smislu, počeli smo već razgovarati i što će biti nakon isteka postojećeg paketa mjera. Prema onome što nam je ministar Habijan prezentirao i prema onome što mogu čuti u smislu nekakvog sentimenta u Vladi, postoji sklonost da ostane ta zamrznuta košarica dobara na snazi i dalje.

“Mislim da je isto tako u smislu zaštite kućanstava od povećanih cijena energenata bitno istaknuti kako smo mi u Ministarstvu financija pustili u subotu u javno savjetovanje i izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima predlažemo da se nastavi praktički i plin i grijanje iz toplinskih stanica, kao i drvo, sječka, peleti briketi – oporezivati po sniženoj stopi PDV-a”, nastavio je Primorac.

Dodatno snižavanje PDV-a, opće stope, sigurno ne možemo očekivati sada kada se približavaju izbori, naglasio je ministar financija.

“Mi smo proveli analizu koja je pokazala kako snižavanje stope PDV-a ne utječe na snižavanje cijena proizvoda. Ono što se dogodilo širenjem obuhvata proizvoda koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV-a je povećanje uglavnom bilo marži na te proizvode. To je ishod koji zbog poreznih rashoda, odnosno propuštenih poreznih prihoda koji nastaju prilikom snižavanja stopa PDV-a nešto što nije željeni ishod i svakako nećemo ići u tom smjeru”, pojasnio je.

“Radi se, kada govorimo o plinu, o tome da je tu puno teže povećavati marže i na neki način taj porezni rashod, odnosno subvenciju, potporu koju država daje na taj način usmjeriti na povećanje marže. Poprilično je transparentan i jasan način izračuna cijene plina tako da kada snizite stopu PDV-a, to svakako utječe na snižavanje cijene. S obzirom na to da je plin, kao i drugi energenti, input za sve ostale industrije, smatramo da na taj način pozitivno utječemo na snižavanje stope inflacije”, rekao je Primorac.

Eksplozija cijena?

Jednog dana kada Vlada prestane subvencionirati, ministar financija uvjeren je da neće doći do eksplozija cijena.

“Cijene se stabiliziraju, primjerice kada govorimo o energentima, već i na međunarodnom tržištu. Geopolitičke napetosti i dalje su prisutne, mi ćemo i dalje nastaviti s mjerama kada govorimo o cijenama struje i energenata općenito.

“Znate da smo mi, osim ograničavanja marži i u konteksti naftnih derivata, utjecali i sa sniženjem trošarina i pokušali na taj način smanjiti konačnu cijenu. Činjenica je da se cijena plina stabilizirala, mislim da je ona trenutačno na oko 27 eura, cijena električne energije je na oko 130 eura. To je puno niže od onih 900 eura koje su bile prisutne primjerice u devetom mjesecu 2022. godine”, zaključio je ministar.