Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 1. kolovoza ove godine objavio je odluku o doniranju prihoda prodaje publikacije »Sarajevska hagada – povijest i umjetnost« i prihoda od karata za prostor u kome se čuva Sarajevska hagada, za pomoć Palestini. Hagada je ručno ispisan židovski kodeks, molitve i psalmi vezani uz praznik Pesah koji slavi izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva.

ZLOPORABA

Predsjednik Židovske zajednice u BiH, Jakob Finci, u izjavama za nekoliko sarajevskih medija rekao je da ovu situaciju vidi kao »zloporabu Hagade radi širenja čudne političke teorije da hagada sada treba platiti za Palestinu, za ono što se događa na Bliskom istoku«.

– Ali smo jednostavno uspjeli još jednom da bez ikakve potrebe pokvarimo sliku Sarajeva. Ako gledate međunarodni tisak – ja nisam nigdje naišao, ne znam je li bilo, na neke pohvale za ovakvu ideju muzeja. Postajemo sada grad u kome se mjeri za koga navijaš u nekom velikom sukobu, rekao je Finci.

Dodaje da je jako iznenađen ovakvom odlukom Muzeja.

– Takvom odlukom nećemo, nažalost, puno pomoći Palestincima. A sigurno je da ćemo naškoditi imidžu BiH i našem multietničkom biću. Jer, rekao bih, sarajevska Hagada ne pripada ni Muzeju, ni Židovima, nego pripada Državi BiH, rekao je Finci.

Dodao je da je iznenađen da Muzej koji je inače poznat po velikim financijskim problemima sada odjednom donira dio prihoda.

– Sarajevski zemaljski muzej uvijek je bio u nekim financijskim problemima. Par godina je čak bio i zatvoren i nije mu se moglo ni prići. Bila su vrata zakovana, a kamoli da se mogla vidjeti Hagada. A sad odjednom se prihod tako dijeli vrlo jednostavno, rekao je Finci.

Predsjednik Židovske zajednice u Mostaru Amir Gross Kabiri poručio je da je odluka Muzeja »čin antisemitizma jer napada na baštinu židovskog naroda«.

– Ovo neće biti oprošteno, niti zaboravljeno, poručio je Kabiri.

PRIVUĆI PAŽNJU

Nijedan od političara iz tri konstitutivna naroda u BiH nije se očitovao o ovoj temi osim očekivane iznimke, donedavnog predsjednika Republike Srpske, manjeg BiH entiteta, Milorada Dodika koji je, potpuno očekivano, osudio odluku sarajevskog Muzeja.

– Odluka Zemaljskog muzeja da prihode od Sarajevske Hagade usmjeri kao podršku Palestini predstavlja političku zloupotrebu židovske kulturne baštine s jasnom simbolikom – podrška onima koji su protiv države Izrael, poručio je Dodik. On inače od samog početka rata u Palestini pokušava maksimalno iskoristiti činjenicu da bošnjačka politička elita snažno osuđuje ono što izraelska vojska radi u Gazi. U ožujku ove godine bio je u Izraelu na konferenciji o antisemitizmu gdje je upao u dvije nevolje. Prvo je pokušao sjesti odmah pored izraelskog premijera Benjamina Netanyahua pa ga je osiguranje upozorilo da se mora maknuti. Brzo poslije toga bio je zamoljen da napusti konferenciju kao takvu zbog toga jer je u tom trenutku za njima bila raspisana međunarodna tjeralica. Ali bez obzira na to Dodik koristi svaku priliku da podrži Izrael čiju politiku javno kritizira bošnjačka politička elita.

Prvi čovjek Muzeja Mirsad Sijarić rekao je za Federalnu televiziju da Hagada nije slučajno izabrana da bude izvor prihoda za donaciju Palestincima.

– Mogli smo mi, naravno, odvojiti neka sredstva nevezana za sarajevsku Hagadu. Ali, naravno, da želimo privući pažnju na ovaj način. I uspjeli smo. Došli smo u sve svjetske medije, rekao je Sijarić.

DINAMIČNA POVIJEST

Sarajevska hagada je židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potječe iz srednjovjekovne Španjolske. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a u Zemaljskom muzeju nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen. Sarajevska hagada je zajedno sa Židovima napustila Španjolsku još u 15. stoljeću, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji. Nastala je negdje u sjevernoj Španjolskoj, u drugoj polovici 14. stoljeća, dakle poslije 1350. godine.

Pregledavali su ju srednjovjekovni inkvizitori, pred nacistima je skrivana u džamiji na Bjelašnici, a opsadu Sarajeva provela je sklonjena u sefu po kojem su padale granate. Malo koje se umjetničko djelo može pohvaliti toliko dinamičnom povijesti kao Sarajevska hagada, židovski rukopisni iluminirani kodeks koji je danas je jedan od simbola grada Sarajeva.

Hagada je židovska obredna knjiga iz srednjeg vijeka koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme za praznik Pashe, posvećen oslobođenju Židova iz egipatskog ropstva. U svijetu danas postoji samo 15 sačuvanih sefardskih hagada, a najljepšom od njih drži se upravo Sarajevska hagada.

Nema previše povijesnih podataka o ovoj knjizi izrađenoj na pergamentu sa 142 lista ispunjenih krasopisom. Zna se da je nastala u sjevernoj Španjolskoj, najvjerojatnije u Barceloni negdje oko 1350. godine. Vjerojatno je načinjena kao vjenčani dar mladencima iz dvaju obitelji čiji se grbovi nalaze pri dnu prve strane knjige.

Svoju odiseju ova hagada je počela 1492. tijekom velikog izgona Židova iz Aragona i Castille, kada su je njeni vlasnici ponijeli sa sobom u progonstvo bježeći pred inkvizitorima ne želeći promijeniti vjeru i preći nasilno na kršćanstvo. Što se se s njom događalo tijekom sljedeće stoljeće i pol, nije poznato, no sefardska obitelj koja ju je kroz generacije nosila sa sobom zatekla se 1609. na području Venecije. To je jasno po bilješci inkvizitora Svete katoličke crkve po imenu Vistorini koji ju je te godine pregledao i potvrdio kako knjiga nije opasna, niti se u njoj nalazi ikakav tekst usmjeren protiv crkve. Vistorini očito nije baš najbolje pregledavao ovaj stari rukopis jer se u njemu, i to među prvim stranicama, nalazi i opis stvaranja svijeta gdje je Zemlja prikazana kao kugla. A samo devet godina ranije, zbog takvih je ideja, upravo u Italiji, i upravo od inkvizicije, spaljen Giordano Bruno. Da je inkvizitor Vistorini zapazio tekst o stvaranju svijeta, nema sumnje kako bi i ova hagada završila na lomači. I to vjerojatno zajedno s njenim vlasnicima.

OPASNA LJEPOTA

Kako i kada su migrirali vlasnici Hagade do Sarajeva nije poznato, no ova se knjiga u glavnom gradu Bosne i Hercegovine bila je u vlasništvu obitelji Kohen sve dok ju Jozef Kohen nije 1894. prodao sarajevskom Zemaljskom muzeju za ondašnjih 150 kruna. Sarajevska hagada i službeno je tada postala javno kulturno dobro, dostupna za proučavanje i čuvanje u muzeju.

Nije ni najmanje čudno da je Sarajevska hagada odmah privukla pažnju javnosti jer plijeni neobičnom ljepotom. Neki od listova su iluminirani, odnosno ukrašeni minijaturama, pisana je sefardskim rukopisom, a prikazi Adama i Eve neobični su za srednjovjekovno djelo. Prikazani su naime kao plavokosi i vitki, a slikovni prikazi odnose se na scene u egipatskom ropstvu i izlazak Židova iz Egipta. Na nekim od stranicama pergamenata su i mrlje od vina, što pokazuje da su Sarajevsku hagadu njeni prijašnji vlasnici doista koristili i u obredima slavljenja Pashe.

Njena ljepota proslavila ju je diljem Europe, no to je u nekim trenucima predstavljalo opasnost. Odmah po okupaciji Sarajeva 1941., nacisti su zatražili od Zemaljskog muzeja da im predaju Sarajevsku hagadu, no tadašnji kustos Derviš Korkut ustvrdio je da knjiga više nije kod njih, a potom je Hagadu kriomice i uz ogroman rizik po vlastiti život odnio hođi u jednome selu na Bjelašnici gdje je skrivena provela cijeli Drugi svjetski rat. Po oslobođenju Sarajeva vraćena je u Zemaljski muzej gdje je ponovo izložena kao najvrijednija od oko 300.000 knjiga kojima je muzej raspolagao.

Pet desetljeća kasnije, u BiH se razbuktava rat, a Sarajevo pada pod opsadu srpskih snaga koji svakodnevno granatiraju grad. U ratnom vihoru i bezakonju koje je vladalo te 1992. godine, lopovi su provalili u Zemaljski muzej, opljačkali vrijedne eksponate, no Sarajevsku hagadu nisu ponijeli sa sobom. Nađena je na podu muzeja među stotinama razbacanih knjiga jer provalnici očito nisu znali njenu pravu vrijednost. Odmah je prenesena u trezor Centralne banke Bosne i Hercegovine gdje je provela svih 44 mjeseca opsade grada.

SIMBOL OPSTANKA

Koliko su Sarajlije vezane uz Sarajevsku hagadu pokazuje i podatak kako se u jednom trenutku, još za vrijeme trajanja opsade grada, pronijela glasina da je vlada prodala knjigu strancima kako bi nabavila streljivo za obranu države. Alija Izetbegović je odmah naložio da se Sarajevska hagada na kratko iznese iz sefa u kojem je čuvana kako bi se pokazala javnosti i smirile strasti.

– Sarajevska hagada nije samo židovska knjiga. Ona je i simbol multikulturalnosti grada, simbol suživota svih naroda koje taj grad čine, bez obzira na vjeru i naciju. Ona je i simbol opstanka jer je preživjela inkviziciju i ratove pa ne čudi kako su stanovnici Sarajeva uz nju vezani, kaže za naše novine povjesničar dr.Petar Bašić.

Danas je Sarajevska hagada ponovo na svome starom mjestu, u Zemaljskom muzeju gdje se nalazi u posebno izgrađenoj prostoriji s reguliranom mikroklimom. Ovu je prostoriju, uz pomoć UN-a dao izgraditi Jacques Paul Klein, posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a u vrijeme i nakon rata u BiH. Izgradnja posebne prostorije za Sarajevsku hagadu bio mu je jedan od prioriteta jer je shvatio da je Sarajevska hagada puno više od povijesne knjige i umjetničkog djela. Shvatio je da je ona simbol opstanka grada i suživota svih naroda koje Bosnu i Hercegovinu nazivaju svojim domom.

ISKORIŠTAVANJE ŽIDOVSKE BAŠTINE

B’nai B’rith International, organizacija koja okuplja 501 neprofitnu američku židovsku i cionističku organizaciju oštro je kritizirala »politiziranje Sarajevske hagade – židovsko kulturno blago – lažno optužujući Izrael za genocid i preusmjeravajući prihode od njezine publikacije i izložbe za financiranje donacija nepostojećoj palestinskoj državi«. Anti-Defamation League (ADL) izrazila je zgroženost zbog »političke instrumentalizacije Hagade«, ustvrdila da je »odvratno i uvredljivo iskorištavanje ovog dragocjenog židovskog teksta za pokazivanje nepoštovanja prema državi Izrael«. Predsjednik europskih rabina, Chief Pinchas Goldschmidt rekao je da je »iskorištavanje židovske baštine«, te predložio da »filantropi otkupe ovo kulturno blago kako bi se sačuvala njegova neokaljana baština«.