Usred geopolitičkih tenzija i mnoštva međupovezanih kriza, nakon što su klimatske katastrofe odnijele ogroman broj života na nekoliko lokacija diljem svijet, u egipatskom odmaralištu Šarm el-Šeik na Crvenom moru protekla dva tjedna na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi, poznatijom pod nazivom COP27, predstavnici iz oko 200 zemalja još jednom su raspravljali kako obuzdati globalno zagrijavanje, odnosno kako se ono može ograničiti na porast temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva, što je cilj Pariškog sporazuma iz 2015., ali i kako financirati popravak štete prouzročen klimatskim promjenama. Novac je, naime, glavna točka spora koja je pogoršala odnose između država koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva i onih siromašnijih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica klimatskih promjena. Upravo je to pitanje financiranja gubitaka i šteta, odnosno plaćanje odštete za štetu uzrokovanu u siromašnim regijama, bilo u središtu ove konferencije o klimi, održane u Africi, kontinentu kojemu je takva pomoć itekako potrebna.

Klimatski dug

– Iako je opći cilj svih UN-ovih konvencija o klimatskim promjenama, odnosno stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime za što se u praksi uvriježio naziv COP, upravljanje klimatskim promjenama, svaki COP ima svoje specifičnosti. Klimatski COP svake se godine sastaje u drugom gradu kako bi pokazao važnost globalne koordinacije. Ovogodišnji sastanak u Egiptu je, kao nastavak prošlogodišnjeg sastanka u Glasgowu, rezultirao nekim novim ciljevima i sada će se sve zemlje aktivirati u napornom poslu osmišljavanja načina kako će ostvariti ciljeve koji su postavljeni, uključujući i pitanje kako platiti klimatske akcije, pojašnjava Marija Pujo Tadić, međunarodna stručnjakinja u području prava klimatskih promjena i politika i predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA) koja je bila službena članica hrvatske delegacije na konferenciji u Egiptu, ali sudjelovala je i na pregovorima u Parizu (COP21), Katowicama (COP23), Madridu (COP25) te lani u Glasgowu (COP26).

– Katastrofe izazvane klimatskim promjenama poput poplava, požara, intenzivnih oluja i drugih katastrofa, nesrazmjerno štete zemljama s niskim i srednjim dohotkom koje su pridonijele puno manje svojom količinom emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Zbog toga je UN predložio da bi bogatije zemlje trebale platiti financijska sredstva za »gubitak i štetu« tzv. klimatski dug, kako bi kompenzirale zemljama u razvoju za štetu koju su već pretrpjele i kako bi financirale nove napore prilagodbe, objašnjava naša sugovornica.

Tijekom konferencije stručnjaci UN-a objavili su popis projekata u vrijednosti od 120 milijardi dolara, koje bi investitori mogli podržati kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da smanje emisije i prilagode se učincima globalnog zatopljenja. No, kako se moglo čuti, da bi se postigao svjetski cilj da se spriječi efekt staklenika, tim bi zemljama bio potreban bilijun američkih dolara vanjskog financiranja svake godine do 2030., uz jednako toliko njihovih vlastitih sredstava. Valja podsjetiti da su se razvijene zemlje 2009. obvezale pružiti 100 milijardi dolara godišnje radi klimatske zaštite u siromašnijim zemljama do 2020., no ta je obveza uglavnom ostala neispunjena.

– Do sada je samo Danska službeno izdvojila sredstva i nadam se da bi njihov primjer mogao potaknuti druge zemlje da pojačaju svoje aktivnosti i preuzmu obveze na COP27, kaže članica hrvatske delegacije.

Da pomaka ima, barem kada je riječ o obećanjima, pokazuju i izvješća iz Šarm-el-Šeika da su pojedine zemlje već odlučile preuzeti određene obveze. Tako su se, na primjer, Europska unija i četiri države članice – Danska, Francuska, Nizozemska i Njemačka, obvezale da će osigurati više od milijarde eura da pomognu prilagodbu Afrike. Taj novac trebao bi poslužiti za prikupljanje podataka o klimatskim rizicima, zatim za jačanje sustava ranog upozorenja stanovništva na neposrednu katastrofu te pomoć u prikupljanju novca – uključujući iz privatnih izvora – za borbu protiv klimatskih promjena. Dio novca, točnije 60 milijuna eura, usmjerit će se izričito na pokriće gubitaka i šteta koje pretrpi kontinent. Kako je na konferenciji COP27 kazao hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović i Hrvatska u okviru raspoloživih sredstava podržava pokretanje mehanizma ‘gubitka i štete’ kojim bi se financijski pomagalo državama pogođenima klimatskim promjenama. »Hrvatska u skladu s onim što je podržala EU, podržava da se svim zemljama koje su imale velike štete uzrokovane klimatskim promjenama pomogne u okviru raspoloživih sredstava te da se dio njih uloži u prevenciju«, rekao je ministar u Šarm El Šeiku.

(Ne)dostižan cilj

Klimatski dug je glavna, ali ne i jedina tema konferencije COP27 u Egiptu. Prema riječima naše sugovornice, četiri su najvažnije teme utvrđene Agendom (programom) koja se usvaja na početku svake konferencije.

– Konferencija započinje, dakle, usvajanjem Agende, kao što je bilo i ove godine kada su odlične govore održali predsjednik COP27 Sameh Shoukry’s, kao i izvršni tajnik UN-a za klimu (UNFCCC-a) Simon Stiell, kaže Marija Pujo Tadić.

I dok se Sameh Shoukry’s fokusirao upravo na obećanje o 100 milijardi dolara godišnje pomoći za zemlje u razvoju, kako bi ozelenile svoja gospodarstva i izgradile otpornost na buduće klimatske promjene, a koje nije ispunjeno te upozorio i da se većina financiranja klimatskih promjena temelji na zajmovima te kazao da se mora promijeniti pristup toj egzistencijalnoj prijetnji jer, prema njegovim riječima, »nemamo luksuz nastaviti na ovaj način«, Stiell se osvrnuo na važnu temu smanjivanja štetnih emisija u svijetu te na odgovornost svih, uključujući i najviše nositelje vlasti, da svaki dan, posvuda u svijetu, čine sve što mogu kako bi se nosili s klimatskom krizom.

– Održavanje nade za zadržavanje porasta temperature na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, bila je, kao i uvijek, važna tema. Prije šest godina na konferenciji COP21 svjetski su čelnici usvojili tzv. Pariški sporazum, na kojem sam i osobno sudjelovala. Obvezali su se tada da globalno zagrijavanje zadrže ispod 2 stupnja Celzija (3,6°F) u odnosu na predindustrijske razine i po mogućnosti ograniče zagrijavanje na 1,5 stupnja Celzija (2,7°F). Ovo je cilj za koji se znanstvenici slažu da će značajno smanjiti štetne učinke klimatskih promjena. No, za sada nismo na putu da postignemo ovaj cilj, čak i ako sve zemlje uspiju smanjiti svoje nacionalne emisije na razine koje su obećale. Iako zemlje ove godine ne bi trebale podijeliti ažurirane ciljeve, već će to učiniti 2023. godine na COP28 u Dubaiju, moguće je da ćemo vidjeti neke ambicioznije ciljeve od pojedinih zemalja do kraja COP-a. Činjenica je da svjetski čelnici ambicioznije postavljaju svoje klimatske ciljeve i planove kako bi odgovorili na hitnost našeg trenutka, pojašnjava naša sugovornica.

Osim ublažavanja (mitigation), važna tema, kaže Marija Pujo Tadić, bila je i prilagodba klimatskim promjenama (adaptation), odnosno načini na koje se svijet mijenja i prilagođava te što se čini kako bi se spriječile daljnje klimatske promjene.

– Do danas su napori prilagodbe dobili daleko manje financijskih sredstava od ublažavanja. Međutim, kako se svijet suočava sa sve češćim i intenzivnijim olujama, poplavama, požarima i drugim katastrofama izazvanim klimom, postalo je jasno da se moramo više usredotočiti na napore prilagodbe klimatskim promjenama, kaže Pujo Tadić.

Za to je, naglašava naša sugovornica, potrebna i jača suradnja, što je također bila važna tema konferencije u Egiptu.

– Potrebna je što jača suradnja svih zemalja, ali je potrebno osigurati i odgovarajuću zastupljenost svih drugih dionika na Konferenciji i čuti njihov glas, posebno onih ugroženih zajednica. Iz tog razloga osigurat će se prisustvo ugroženih skupina i na nekim važnim sastancima kako bi se čuo njihov glas, pojašnjava.

Ozračje rata

Za razliku od prošlogodišnjeg COP-a u Glasgowu koji se odvijao u ozračju opasnosti od pandemije bolesti COVID-19, zbog čega je bio ograničen i broj sudionika, »oblak« koji se nadvio nad COP27 bio je rat u Ukrajini, i on je također bio neizostavna tema ovogodišnje konferencije.

– Dok ruski nepravedni rat u Ukrajini remeti energetska tržišta, opterećuje gospodarstva rastućim cijenama i prijeti ranjivim zemljama ozbiljnom nestašicom hrane, napori da se ubrzaju klimatske akcije, rastuća gospodarstva čiste energije, klimatski pametna poljoprivreda i globalna otpornost postali su sve hitniji. Stoga je i na samom otvaranju delegaciji iz Ukrajine dana mogućnost da iznesu svoje stajalište. Bilo je to vrlo emotivno obojeno stajalište potkrijepljeno i činjenicom da je u tijeku ovog razornog rata Rusija namjernim uništenjem nekoliko važnih postrojenja u Ukrajini te povećanih emisija CO2 dovela pod upitnik ambicije Europske unije da bi se do 2050. godine postigla potpuna klimatska neutralnost.

Međutim, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u svom je govoru potvrdio da je cilj EU-a i dalje isti što se tiče postizanja potpune klimatske neutralnosti do 2050. godine, ali i postizanja nulte neto stope emisija, ali da se mora preispitati strategija tranzicije i osloniti se na puni opseg tranzicijskih izvora energije i što veću diversifikaciju kako bismo zajamčili sigurnost opskrbe, kaže članica hrvatske delegacije, podsjećajući da je o toj temi na COP27 govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković čiji je stav da ruski napad na Ukrajinu ne treba zaustaviti rješavanje klimatske krize nego, naprotiv, »ubrzava proces zelene tranzicije i zahtijeva puno više ulaganja«.

Povratak Amerike

Ono što je također izazvalo veliku pozornost je i govor predsjednika SAD-a Joea Bidena jer je Amerika za vrijeme predsjedanja Donalda Trumpa izašla iz Pariškog sporazuma te su, prema mišljenju naše sugovornice, »izgubili gotovo četiri godine«.

– U svom govoru predsjednik SAD-a Joe Biden najavio je nove inicijative za jačanje vodstva SAD-a u rješavanju klimatske krize i poticanje globalnih akcija i obveza. Kao što je i rekao na prošlogodišnjem COP-u u Glasgowu, ovo je odlučujuće desetljeće, a Sjedinjene Države djeluju kako bi predvodile budućnost čiste energije koja iskorištava tržišne snage, tehnološke inovacije i ulaganja u rješavanju klimatske krize. Inicijative koje predsjednik danas najavljuje također odražavaju globalni imperativ podrške ranjivim partnerima u zemljama u razvoju u izgradnji otpornosti na promjenjivu klimu, pomažući im da se nose s problemom koji nisu stvorili.

U manje od osamnaest mjeseci predsjednik Biden obnovio je vodstvo Sjedinjenih Država u borbi protiv klimatskih promjena. Predsjednik ispunjava svoja obećanja od prvog dana, pozicionirajući Sjedinjene Države da postignu naše ambiciozne klimatske ciljeve. Ovi napori odražavaju uvjerenje predsjednika Bidena da klimatska sigurnost, energetska sigurnost, sigurnost hrane i sigurnost vode idu ruku pod ruku, kaže Pujo Tadić, dodajući da su inicijative koje je američka delegacija isticala tijekom COP27 konferencije, a koje je najavio i predsjednik Biden, uključivale jačanje globalne klimatske promjene, uključujući udvostručenje obećanja SAD-a Fondu za prilagodbu na 100 milijuna dolara i najavu više od 150 milijuna dolara nove potpore za ubrzavanje napora predsjednikova plana za hitne slučajeve za prilagodbu i otpornost (PREPARE) diljem Afrike. Zatim je tu i ubrzavanje globalne klimatske akcije, uključujući pokretanje nove inicijative za potporu Egiptu u postavljanju 10 GW nove vjetroelektrane i solarne energije.

– Osim toga, Amerika se zalagala za poticanje ulaganja u razmjerima potrebnim za rješavanje klimatske krize, uključujući pokretanje novih i inovativnih pristupa koji strateški koriste javne financije za otključavanje milijardi privatnih ulaganja, kao što je inicijativa »Klimatsko financiranje +« koja će podržati zemlje u razvoju u izdavanju zelenih obveznica, pokretanje Sustainable Banking Alliance za produbljivanje održivih financijskih tržišta zemalja u razvoju te stvaranje strateških ulaganja koja pomažu mobilizirati milijarde u privatnom financiranju i olakšavaju izvoz američkih čistih tehnologija. Tu je i inicijativa za angažiranje cijelog društva u rješavanju klimatske krize, uključujući pokretanje Fonda za klimatsku ravnopravnost spolova, sredstva za pristup financiranju domorodačkih naroda i nove razmjene za osnaživanje mladih diljem svijeta da budu predvodnici otpornosti i čiste energije u svojim zajednicama, pojašnjava američke inicijative Marija Pujo Tadić.

I politička volja je obnovljivi izvor

U prva dva dana COP konferencija održava se tzv. High Level meeting. Koji vam se govor u ovogodišnjem High-Level segmentu učinio najzanimljivijim i zašto?

– Najzanimljiviji mi je bio govor gospodina Ala Gorea koji se dugi niz godina iskonski bavi problematikom klimatskih promjena. Jasno i nedvojbeno je – i bez čitanja napisanog govora što se moglo vidjeti kod većine predsjednika – i vrlo emotivno uputio jasnu poruku: krajnji je trenutak da počnemo surađivati i da se zajednički suočimo s rastućom klimatskom krizom, zaključivši riječima da je i politička volja obnovljivi izvor!

Jubilarni COP u Amazoniji?

Domaćin sljedeće UN-ove konferencije o klimi, COP28, bit će Ujedinjeni Arapski Emirati, a kandidaturu za domaćina klimatskog samita COP29 koji će se održati 2024. godine razmatra Češka. Istina, Česi još uvijek nisu odlučili hoće li i predati kandidaturu, a razmatraju i mogućnost da ulogu domaćina podijele s nekom drugom zemljom istočne Europe. Jedna je od njih Bugarska, koja je već poručila da je voljna biti domaćin globalnih klimatskih razgovora.

Pravo na organizaciju konferencije se izmjenjuje između pet globalnih regija Ujedinjenih naroda, a zainteresiranost za domaćinstvo 2025. godine, kada se održava jubilarni 30. COP, pokazao je novoizabrani brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva. On je zainteresiran da konferenciju organizira u Amazoniji gdje, prema njegovim riječima, postoje dvije države koje mogu ugostiti ovakav događaj, Amazonas i Peru. Brazil je, inače, trebao biti domaćin COP 2019., ali je odluka promijenjena nakon Bolsonarova dolaska na vlast krajem 2018.