ZAGREB – Iako je turistička sezona na vrhuncu, u srpnju ali i prvim danima kolovoza u Hrvatskoj se povećava broj nezaposlenih i time je preokrenut trend smanjenja nezaposlenosti koji je trajao od veljače.

U odnosu na lipanj u srpnju je broj nezaposlenih, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, porastao za 3.773 osobe što je 3,6 posto više. Srpanjski trend nastavio se i u kolovozu, pa je tako jučer na Zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno više od 110 tisuća građana. Njima se, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, nudilo više od 16 i pol tisuća radnih mjesta, a najtraženija su zanimanja bila prodavač, čistač, konobar, medicinska sestra, odgojitelj, kuhar i vozač.

U srpnju ove godine bez posla je bilo, barem kad su službene statistike u pitanju, 16.435 ljudi manje nego lani u istom mjesecu, što znači da je Hrvatska krajem srpnja ove godine imala 13 posto manje neuposlenih nego lani. Na burzu, kao i uvijek, najviše ljudi dolazi iz radnog odnosa, pa je tako čak 71 posto novoprijavljenih, što je gotovo 11 tisuća, u registru nezaposlenih završilo jer su ostali bez posla.

Otkazi u trgovini

Najviše njih je, oko tri i pol tisuće, očekivano, stiglo iz obrazovanja jer je u lipnju završila školska godina i svi oni koji su imali ugovore na određeno vrijeme vratili su se, barem do novog rujanskog angažmana, na burzu rada. Više od po tisuću ljudi posao je izgubilo i u prerađivačkoj industriji i trgovini, a 850 novonezaposlenih prethodno je radilo u djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, što znači da su usred turističke sezone ostali bez posla u toj djelatnosti.

Ostali su se građani u evidenciju nezaposlenih prijavili jer su završili redovito školovanje ili su prethodno bili radno neaktivni, ali nisu bili u registru nezaposlenih.

Podaci DZS-a kažu i da je ove godine u srpnju s burze rada odjavljeno 11.398 osoba, koje su prethodno bile u evidenciji nezaposlenih i to je gotovo 30 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Od toga je zaposleno 8.058 osoba, dok su ostali prestali biti dio statistike nezaposlenih zbog primjerice, umirovljenja, uključivanja u redovito školovanje ili ih je Zavod »brisao« iz evidencije jer ne traže aktivno posao ili su neraspoloživi za rad. Oni koji su zasnovali radni odnos u najvećem broju slučajeva posao su dobili u ugostiteljstvu ili turizmu, trgovini, prerađivačkoj industriji ili zdravstvenoj zaštiti.

Inozemni radnici

Ovih je dana Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio podatak o tome da je u srpnju Hrvatska imala čak 40 tisuća osiguranika više nego lani te da je broj osiguranika povećan u odnosu na lipanj za 0,3 posto. Iako broj osiguranika i broj zaposlenih nisu identični, ipak je ulazak u osiguranje govori o kretanjima na tržištu rada. Kombinacija broja nezaposlenih, odlaska iz evidencije nezaposlenih i broja osiguranika navodi na zaključak da su poslodavci ove godine u srpnju puno više posezali za stranom radnom snagom ili da domaći radnici nisu bili skloni prihvatiti uvjete koji su im se nudili.

Zanimljivo je i to da je županija s najvećim brojem nezaposlenih Splitsko-dalmatinska, u kojoj je zbog turističke sezone ponuda poslova trenutno na najvećoj razini, ali je bez posla više od 18 i pol tisuća ljudi i oni čine gotovo 17 posto svih nezaposlenih u Hrvatskoj.

Novčanu naknadu s burze na koju imaju pravo nakon gubitka posla ove godine je u srpnju koristilo 22 tisuće građana, što znači da je otprilike svaki peti nezaposleni imao pravo na pomoć države. U odnosu na isti mjesec prošle godine broj građana koji su dobivali novčanu naknadu smanjio se za gotovo 11 posto.