Hrvatsko gospodarstvo zadnjih godina ostvaruje velike stope rasta, višestruko veće od prosjeka EU-a i eurozone, ali raste i državni proračun, odnosno državna potrošnja koja najvećim dijelom odlazi za plaće u javnom sektoru i mirovine. Tako je, primjerice, ukupni hrvatski BDP 2017. iznosio 49,47 milijardi eura, a prošle godine 78,05 milijardi, dok su svi rashodi državnog proračuna u 2017. iznosili 33,6 posto BDP-a, a prošle godine 36 posto BDP-a.

Opravdani rizik

Pritom su od svih rashoda iz godine u godinu najviše rasli rashodi za plaće u javnom sektoru. Tako je u 2022. godini za plaće u javnom sektoru iz državnog proračuna isplaćeno 7,7 milijardi eura, u 2023. godini 8,8 milijardi eura, prošle godine 11,05 milijardi eura, dok će se ove godine za plaće zaposlenima u državnim i javnim službama isplatiti 12 milijardi, a procjene za iduću godinu govore o 12,4 milijarde eura. Iz državnog je proračuna tako u zadnje tri godine za plaće isplaćeno ukupno 27,55 milijardi eura, a zajedno s tekućom godinom taj se iznos penje na 39,55 milijardi eura, a kad se tome pridoda i procjena za iduću godinu, ukupan iznos za plaće u javnom sektoru iznosit će 51 milijardu i 550 milijuna eura.

Rashodi državnog proračuna za plaće tako su iznosili 13 posto nacionalnog BDP-a, a u zadnje dvije godine su se povećali za dva postotna boda, što Hrvatsku svrstava u sam vrh zemalja Europske unije po izdvajanjima za plaće u javnom sektoru, a veći udio rashoda za plaće u BDP-u, s obzirom na veličinu ekonomije, imaju samo Danska i Francuska, upozorava glavni ekonomist HUP-a dr. Hrvoje Stojić koji navodi da stalan rast mase plaća u proračunu, koji se ove godine puni nešto slabije od prijašnjih, postaje neodrživ.

– Rast plaća u javnom sektoru najbrži je u Europskoj uniji, u dvije godine je taj rast porastao za dva postotna boda. Sada smo na toj razini od 13 posto BDP-a, a najavljuje se daljnji rast plaća u idućoj godini, što čak postaje i rizično s obzirom na najavljeno povećano izdvajanje za obranu i sigurnost, ističe Stojić i dodaje da postoji opravdani rizik da će zbog pojačanog zaduživanja već visoko zaduženih članica eurozone, u koje Hrvatska ne spada, cijena zaduživanja indirektno poskupjeti i Hrvatskoj.

Iako se u idućoj godini očekuje daljnje povećanje izdvajanja za plaće iz državnog proračuna s 12 milijardi eura u ovoj na 12,4 milijarde, to ipak neće biti toliki rast kojemu svjedočimo od 2022. godine, od kada izdvajanja za plaće rastu za više od milijardu eura godišnje, pa čak i za nekoliko milijardi eura u godinu dana. Izgleda da je Vlada toga svjesna jer u trogodišnjim Vladinim procjenama kretanja državnog proračuna za 2026. i 2027. godinu ipak je predviđeno zamrzavanje rasta mase za plaće.

Cijene usluga

Stalan rast plaća i snažne domaće potražnje, koji rezultiraju stalnim rastom cijena usluga, ujedno su i najveća prepreka daljnjem usporavanju rasta cijena, odnosno inflacije u Hrvatskoj, upozoravaju analitičari.

Snažan rast plaća u javnom sektoru koji je bio prisutan posljednje dvije godine prelijeva se kroz pritisak na rast plaća u privatnom sektoru, što bi se u ovoj godini moglo odraziti na brži rast plaća u privatnom sektoru, navodi se u analizama RBA-a. Ipak, očekuju postupnu tendenciju usporavanja rasta prosječnih plaća kao posljedice učinka snažnog rasta plaća u javnom sektoru nakon provedene reforme sustava plaća u travnju prošle godine i činjenice da su prosječne neto i bruto plaće kontinuirano rasle po dvoznamenkastim stopama od početka 2023. do veljače 2025.

U travnju je inače zabilježeno usporavanje godišnjeg rasta prosječne plaće u usporedbi s prosječnim rastom u prvom tromjesečju, što je dijelom posljedica iščezavanja baznog učinka, odnosno lanjskog rasta plaća u javnom sektoru.

U odnosu s nama usporedivim članicama Europske unije, Hrvatska još od 2022. godine najviše troši na plaće u javnom sektoru, izuzev Slovenije, a u prošloj smo godini po rastu plaća bili rekorderi među svim članicama EU-a. No, lani su rasle sve plaće u Hrvatskoj, pa tako i one u privatnom sektoru. Nominalni rast plaća u Hrvatskoj u 2024. godini od 15 posto bio je tri puta viši u odnosu na prosjek europodručja od oko pet posto, a i realni rast plaća od 11,7 posto višestruko je premašio očekivanih 2,7 posto rasta u europodručju u prošloj godini.